Ime legendarne olupine “Baron Gautsch” nalazi se u mislima mnogih ronilaca, ne samo u Hrvatskoj, već i daleko van njenih granica. Barona možemo smatrati jednim od zamašnjaka razvoja turističkog ronjenja u Hrvatskoj, a mnogi će ga danas nazvati kraljem hrvatskih olupina te jednom od najzanimljivijih ronilačkih lokacija u Hrvatskoj. Na mnogim top listama Baron Gautsch s pravom zauzima visoko mjesto.
Baron Gautsch izgrađen je i porinut 1908. godine u britanskom brodogradilištu “Gourlay´s & Sons” u Dundeeu u Škotskoj. Naručitelj je bio austrijski Lloyd te je Baron predstavljao ponos tadašnje putničke flote Austro-Ugarske mornarice. Bio je to luksuzni putnički parobrod od 85 metara dužine.
Tragična pomorska nesreća dogodila se 13. kolovoza 1914. godine. Toga dana je Baron, vraćajući se iz Kotora i ukrcavajući putnike i u Rabu te Malom Lošinju, plovio najkraćom rutom prema krajnjem odredištu Trstu. Istovremeno je ispred zapadne obale Istre minopolagač Austro-Ugarske mornarice “Basilisk” postavljao minsko polje. Oko 14 sati Baron je već dospio do visine rta Kamenjak, ali ploveći mnogo bliže obali nego što je posada bila upozoravana od strane mornarice te uplovljavajući tako u netom postavljeno minsko polje. Ono što je ostalo nerazjašnjeno je razlog zbog kojeg je iskusni kapetan Paul Winter odlučio prepustiti komandu nad brodom drugom časniku Tenzeu, iako je morao znati da brod ulazi u potencijalno opasno područje. Posada Barona čak je vidjela Basiliska koji se nalazio tri milje zapadnije i dalje polažući mine, ali na njega nisu previše obraćali pažnju. Časnici i mornari s Basiliska parnim zviždaljkama i signalnim zastavama upozoravali su Barona na hitnu promjenu kursa i opasnost od mina, ali nitko na Baronu ovo upozorenje nije primijetio. Nakon nekoliko minuta došlo je do snažne detonacije, a tragična slučajnost je da je Baron naišao na posljednju minu na samom jugoistočnom rubu minskog polja! Baron Gautsch je ubrzo počeo tonuti, na brodu je nastala panika, posada je užurbano pokušavala spustiti spasilačke čamce u more, a čak je i s Basiliska ubrzo doplovila manja barka. Nakon nekoliko minuta Baron je nestao pod površinom povukavši za sobom na dno 177 ljudi, među njima mnogo žena i djece. 159 osoba spasili su razarači Csepel, Triglav i Balaton koji su odmah doplovili iz Pule. Kapetan Winter i neki časnici koji su spašeni nakon nesreće uhićeni su i procesuirani, no zbog ratnog stanja suđenje se odvijalo u tajnosti. Potonuće Barona Gautscha predstavlja najveću civilnu pomorsku tragediju u Austro-ugarskoj mornarici.
STANJE OLUPINE I RONJENJE NA NJOJ
Lokacija olupine nalazi se van zapadne obale Istre, južno od Rovinja, ali na otvorenom moru te je od najbližeg kopna udaljena više od sedam milja. Iako se na površini nalazi plutača za vezivanje brodica, nalaženje nije jednostavno. Problem prilikom zarona na olupini može biti loša vidljivost koja je u vodama zapadne Istre gotovo uobičajena, pogotovo za ljetnih mjeseci. Ipak, često se zna dogoditi da vidljivost na samoj olupini bude mnogo bolja.
Olupina leži na pješčanom dnu u uspravnom položaju kao da i dalje plovi. Najplići dio olupine na gornjim palubama započinje već na 28 metara dubine. Trup broda je, s obzirom na stogodišnji boravak pod morem, odlično očuvan, a otprilike na sredini lijeve strane na oplati se jasno vidi ogromna rupa nastala od eksplozije mine. Pramac broda je vrlo zanimljiv jer se jasno vide sidrena vitla, a i oba sidra su na svojim mjestima. U pojedinim rupama možete zapaziti pokojeg ugora koji vrlo često na olupinama pronađu svoj dom.
Nadgrađe broda je impozantno i vrlo zanimljivo te generalno sigurno za ronjenje. To se posebno odnosi na najgornje, prvu i drugu palubu gdje su bili saloni i blagovaonice za putnike. Iznad paluba, na najplićim dijelovima olupine vide se sohe čamaca za spašavanje te prednji dimnjak koji je propao u unutrašnjost broda.
Jarboli su se davno slomili, a vidljiv je samo onaj prednji. Ronioci s većim iskustvom oprezno mogu istražiti i nešto dublje dijelove nadgrađa te niže palubne prostore, uz dodatni oprez zbog finih naslaga mulja. Treba napomenuti i da se dno olupine nalazi na već respektabilnih 42 metra dubine.
Nikako se ne preporučuje odlazak u donje etaže u potpalublju jer izlazi debelo izvan granica rekreativnog ronjenja te zahtijeva ozbiljne pripreme. Na samoj krmi broda zanimljivo je razgledati i pomoćni kormilarski uređaj. Na olupini i uokolo nje obitavaju veća jata ribica, što uvijek čini olupinu još atraktivnijom.
Mogućnost pronalaženja sitnog inventara na olupini, iako je malo vjerojatna, postoji i danas. U takvom slučaju treba imati na umu da je svako vađenje predmeta s olupine najstrože zabranjeno i podliježe krivičnom gonjenju. Olupina se, iako je razmjerno velika, bez većih problema može obići u jednom ronjenju, ali mnogi ronioci se odlučuju na ponovne obilaske ovog dragulja hrvatskog podmorja.
BARON GAUTSCH – TEHNIČKI PODACI
Vrsta: putnički parobrod
Pripadnost: Austro-Ugarska
Dimenzije: dužina = 84,5 metara; širina = 11,64 metara
Potonuće: 13.08.1914. godine, nastradao od mine
Bilanca potonuća: 177 poginulih (uglavnom civili, žene, djeca) i 159 spašenih osoba
Dubina: 28 – 42 metra
Više o legendarnom Baronu, najpoznatijoj olupini Hrvatske, možete pročitati u šesnaestom broju SCUBAlife magazina.
Goran Butajla je glavni urednik SCUBAlife magazina od prvog broja, prekaljeni ronilac (instruktor trener) koji je u svojoj ronilačkoj karijeri proputovao gotovo čitav svijet. On je i autor najvećeg broja tekstova i fotografija iz svih dijelova svijeta koje možete vidjeti u SCUBAlifeu.
Danijel Frka je najpoznatiji istraživač povijesnih olupina u Jadranu, podvodni fotograf s mnoštvom osvojenih nagrada i autor knjiga o olupinama u Jadranu ('Tajne Jadrana' (2002.) i 'Blago Jadrana' (2012.)), a autonomnim ronjenjem bavi se od 1975. godine te ima više od 10.000 zarona.
