Kornati

Legenda kaže da su Kornati stvoreni kada je Bog stvarao Zemlju pa mu je, nakon što je stvorio sve što je naumio, ostalo još malo bijelih stijena koje je pobacao u more i svidjelo mu se kako lijepo izgledaju.

Jedna od temeljnih odlika ovog izuzetnog bisera prirode je kontrast škrtog i ogoljenog kopnenog dijela s geološki i biološki vrlo raznovrsnim podmorjem, možda i najzanimljivijim u Hrvatskoj. Geološki gledano Kornati su sastavni dio jadranske karbonatne platforme nastale u mezozoiku, a izgrađeni su uglavnom od sedimentnih stijena koje nazivamo dolomitima i vapnencima.

Kornati imaju karakterističan bijeli, ogoljenog krajolika s tipičnim krškim oblicima (jame, škrape, špilje) te okomite, ponegdje gotovo stotinu metara visoke litice koji se popularno nazivaju “kornatskim krunama” ili “strmcima”. Kornatski strmci ustvari predstavljaju rasjednu plohu koju su krški procesi dodatno ukrasili, a koja na pojedinim mjestima seže i do devedeset metara u dubinu (na Piškeri i Rašipu) te preko osamdeset metara u visinu (otok Klobučar). Najduža kruna s više od kilometar u dužinu nalazi se na jednom od najpoznatijih Kornatskih otoka, na Mani.

Kornatski arhipelag je smješten na srednjejadranskom području te pripada Šibenskoj županiji. Rasprostire se na površini od oko 320 kvadratnih kilometara (samo oko četvrtina je kopneni dio) i sastoji se od 147 otoka, otočića i hridi. Dijelimo ih u četiri skupine otoka, a to su Sitski, Žutski, Kornatski i Piškerski otoci. Na otoke Kornat i Žut otpada oko 70% kopnene površine. Kornati se protežu u dužini od oko 35 kilometara i širini od 13 kilometara, a ugrubo ih omeđuju Dugi otok, Murter i Pašman.

Nacionalni park Kornati

Geografski pojam Kornata ponešto se razlikuje od Nacionalnog parka Kornati koji je ustanovljen 1980. godine. Nacionalni park obuhvaća površinu od oko 220 kvadratnih kilometara i sastoji se uglavnom od Kornatskih i Piškerskih otoka (kojih 89 otoka, otočića i hridi). Danas područjem parka upravlja Javna ustanova Nacionalni park Kornati, a sjedište joj je u Murteru.

Zanimljivo je da je prije devedesetih godina i područje Telašćice na Dugom otoku pripadalo NP Kornati, ali su Telašćica i Kornati kasnijim teritorijalnim preustrojem odvojeni i ustanovljeni kao današnji Park prirode Telašćica te Nacionalni park Kornati.

Ronjenje na Kornatima

Ronjenja na Kornatima predstavljaju tipični Jadran u cjelini, zapravo onaj njegov najbolji dio. Prevladavaju strmi zidovi i prevjesi koji se jasno raspoznaju već po morfologiji otočja, a uglavnom su vezani za južnu stranu otočja. Na samom otoku Kornatu uglavnom se ne roni, već na lancu otočića koji se prostiru južno od njega.

Kornatski akvatorij je pod zaštitom Republike Hrvatske i svaka gospodarska aktivnost poput ribarenja je najstrože zabranjena. Upravo zabrana izlova riba osigurala je bogatu raznolikost života u podmorju.

Mana

Podmorje otoka Mana je jedna od najpopularnijih lokacija za ronjenje u Hrvatskoj. Sam otok je vrlo interesantan i onima koji ne rone. Ako niste ronilac, imate mogućnost popeti se na vrh otoka te uživati u pogledu na mnoštvo otočića koji čine kornatski arhipelag te starim građevinama koje su se koristile za snimanje poznatih filmova.

No, vratimo se mi ronjenju. Zbog svoje veličine i ljepote na Mani postoji puno ronilačkih lokacija, a svaka je ipak spektakularna na svoj način. Ogromni zidovi koji sežu sve do 80 metara dubine puni su gorgonija, čak i preko jednog metra veličine. Svojom pompoznom pojavom oduzimaju dah svakom roniocu čim ih ugleda. Goleme škarpine lijeno odmaraju na gorgonijama, a mnoštvo murina proviruju iz rupa. Kolorit podmorja više je nego fantastičan.

Promatranje takvih prizora uvodi vas u stanje potpunog smiraja. Nekad vas raznolikost i zasićenost živih bića na zidu toliko zainteresira da zaboravite okrenuti glavu i pogledati velike plove ribe koje vas neumorno prate. Vidljivost je često odlična i na više od 20 metara dubine. To je svakako prednost ove lokacije, ali i zamka jer neki neoprezni ronioci zaborave na dubinu pa odu i dublje od svojih kvalifikacija.

Rašip Veli

Ovo je jedna od lokacija koje omogućavaju i duboko i plitko ronjenje, duboko na klasičnom “vanjskom” zidu, a plitko u uvali na sjeverozapadnom rubu. Pogodno za brod je što se na oba zarona kreće s istog mjesta u uvali, samo drugim smjerom.

Zid predstavlja klasičnu kornatsku lokaciju s bogatom šumom gorgonija pa ne možete promašiti, a ponešto drugačija je plića uvala koja je pogodna za lagano treće ronjenje, ili čak u nekim okolnostima i za noćno ronjenje. Pritom mislimo na varijantu u kojoj postoji opcija noćenja broda “u divljini”, što je svakako za preporuku.

U neposrednoj blizini nalazi se i izvanserijska lokacija hridi Kamičići.

Mrtovac

Mrtovac je otočić neobičnog, trokutastog oblika. Ono što oduševljava kod svih kornatskih otočića su nagli i oštri prelazi iz livada posidonija u gotovo uvijek okomite zidove koji se ruše na pedesetak pa sve do stotinjak metara.

Mrtovac je tipični predstavnik (nikako i jedini) takve konfiguracije gdje već na pet metara dubine susrećemo tu pojavu. Gotovo da se ne možete suzdržati od zaustavljanja na samoj ivici zida, pogleda u bezdan i “skoka” u plavetnilo. Zaista, doživljaj za pamćenje, a u Kornatima takve ekshibicije možete prakticirati na mnogim lokacijama.

Spomenuta “skakaonica” na Mrtovcu se nalazi u neposrednoj blizini samog južnog oštrog rta, a već i izgled samog otočića i rta da naslutiti da se u podmorju krije upravo nešto tako nesvakidašnje.

Balun

Ovaj otočić bismo svakako uvrstili u popis deset najljepših ronilačkih lokacija na Jadranu! Neposredno jugoistočnije od Mrtovca nalaze se Borovnik i Balun koji dijele jedan zajednički oveći zid.

Prava ljepota ove lokacije krije se na južnom rtu Baluna. Izražajni rt otočića nastavlja se i u podmorje pa i pod vodom imamo vrlo uzak i dugačak rt koji je s obje strane obrastao pravom šumom gorgonija. Zaista rijedak prizor čak i za jadranske prilike. Ronjenje započinje hrptom rta pa se nastavlja duž bilo koje strane. Isplati se potegnuti malo dublje, čak i do pedesetak metara. Naići ćete i na popularne, ali rijetke rožnjače (“gerardije“) krasne žute boje, a izvjesno je i na ozbiljne komade riba.

Povratak slijedi drugom stranom rta, onom kojom niste stigli u dubinu i iznova ćete se diviti ljepoti ove lokacije. No, Balun zadivljuje i svojim plićim dijelovima. Na nekoliko metra dubine možete vidjeti murine, kirnje, škarpine i mnoštvo plova riba pa sve kategorije ronilaca mogu uživati u ronjenju na Balunu.

Borovnik

Ako preferirate ronjenje u špiljama, tada je Borovnik idealna lokacija za vas. Osim zidova punih gorgonija, murina, škarpina i ostalog živog svijeta podmorja, penetracija u samu špilju daje posebnu draž ronjenja na toj lokaciji. Najprostranija podvodna špilja je na 33 metra dubine i dostupna je samo iskusnijim roniocima.

No, ako imate samo licencu Open Water Diver, tada možete zaviriti u dvije manje špilje od kojih je jedna na 17 metara dubine, a druge ima usjek na 12 metara dubine koji se penje sve do nekih osam metara. U plićoj špilji moguće je vidjeti predivan, nekoliko metara visoki svod. Svod špilje i unutarnji rubovi sa svojom specifičnom geomorfologijom daju posebnu draž ovom ambijentu.

Panitula

Panitula je južnija lokacija u podmorju Nacionalnog parka Kornati. Kao i na svim drugim lokacijama u podmorju Kornata, ogromni zidovi koji naprosto bujaju životom glavni su razlog za posjetiti podmorje ovog otoka. Uz predivne gorgonije na dubini od 35 do preko 50 metara možete pronaći jako puno murina, a one su neuobičajeno smještene van podvodnih rupa te pokazuju svoje izduženo tijelo.

Moguće je vidjeti i šanpjera, u narodu poznatijeg kao ribu zvanu kovač. Većina ronilaca zna koliko je teško vidjeti kovača, ali ne i na Panituli. Na plohama od svega nekoliko kvadrata na 36 metara dubine moguće je vidjeti i po četiri kovača solidne veličine i različitih boja, jedan do drugoga.

Na Maloj Panituli strahopoštovanje izaziva vanjski okomiti zid koji se vertikalno ruši na blizu stotinjak metara dubine. Tu je i posebno zanimljiv i prevjes koji započinje na dvadesetak metara, a gotovo da poprima oblik polukupole pa je ova lokacija poznata i zbog njega. Prepun je žutih gorgonija i svakakvih morskih bića koja se kriju unutar brojnih procjepa.

Nakon toga se možete spustiti i nešto dublje, do polja crvenih gorgonija, ali ne zaboravite kolika je dubina ispod vas. Ako ste negdje ugledali pješčano dno, znajte da ste debelo zabrazdili.

Više o Kornatima i kornatskim ronilačkim lokacijama možete pročitati u Ronilačkom vodiču po Jadranu.