Održan Prvi hrvatski ronilački kongres

Više od petnaest godina čekao se trenutak okupljanja ronilačke struke na jednom mjestu, što je proteklog vikenda uspjelo organizatorima Prvog hrvatskog ronilačkog kongresa.

Kongres je održan 21. i 22 veljače u Zagrebu na Zagrebačkom velesajmu u organizaciji Agencije Promocija ronjenja (Pogled u plavo, Čišćenje bez granica, Eko patrola) u suradnji sa Zavodom za podvodnu i hiperbaričnu medicinu, KBC Rijeka, SCUBAlifeom te RK HRVI Nemo-Adriaticom.

Više od četiri stotine sudionika iz svih dijelova Hrvatske, ali i susjednih zemalja sudjelovalo je na brojnim edukativnim i zanimljivim panelima i predavanjima. Svatko iz svog područja govorio je o prednostima ronjenja u Hrvatskoj koje još uvijek, prema riječima struke, nije u cijelosti iskorišteno, kao jedan od najboljih i najunosnijih turističkih proizvoda. Dotaknula se struka turizma, promocije na svim razinama, ekologije, zdravstvenog aspekta ronjenja te sigurnosti u ronjenu.

Vlada Republike Hrvatske prepoznaje ronilačku populaciju i aktivnosti u ronjenju te je izaslanik Predsjednika Vlade Republike Hrvatske, gospodina Andreja Plenkovića, Tomislav Družak, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za šport otvorio Prvi hrvatski ronilački kongres s nekoliko pozdravih riječi.

Kongres su podržala resorna ministarstva te su u panele uključili i relevantne predavače pa se razvila konstruktivna diskusija i otvorile neke goruće teme. Ronjenje je u zadnjih 15 godina jedna od značajnijih aktivnosti u turističkoj ponudi, dok zaštitu podmorja ne možemo zamisliti bez ronilaca. Također važna tema je i znanstveno ronjenje kao i druga biološka ronjenja.

Veliki naglasak stavljen je na ekologiju i zaštitu Jadranskog mora. Upravo su ronilački klubovi ti koji svojim kontinuiranim akcijama čišćenja podmorja održavaju naše podmorje čistim. Osim njih, veliki obol čistoći podmorja daju i sami gradovi koji gravitiraju turizmu i životu na moru i od mora. Tako smo na kongresu mogli čuti i vidjeti pozitivne primjere suradnje gradova i ronilaca, posebno po pitanju ekologije o čemu su govorili Vili Bassanese, gradonačelnik grada Umaga, Đenio Zadković, župan Občine Piran te Nikola Grgurić, gradonačelnik grada Raba. Lokalna uprava prepoznala je ronjenje i ronilačke manifestacije kao jedan od bitnih marketinških alata i platformi za promidžbu destinacije i produžetak turističke sezone.

Da ronioci budi sigurni organizatori su se pobrinuli da pozovu sve bitne dionike iz regije te kroz njihova predavanja saznaju po kojim modulima i protokolima su ustrojene službe te kako djeluju na terenu. Na interesantnom zajedničkom završnom panelu otvorene su teme modernizacije i bolje edukacije hrvatskih službi te su kolege iz Slovenije prezentirali svoja rješenja, a vjerujemo da će se suradnja i dalje nastaviti.

Zlatni sponzori Prvog hrvatskog ronilačkog kongresa Oris (Dicta d.o.o.), Honda Marine (Fred Bobek d.o.o.), Highfield, Emergensea i Reef d.o.o., Divesoft, Suex te sponzor Dräger Safety d.o.o. i Mitsubishi Motors Hrvatska izložili su svoje proizvode i pomogli organizatorima da održe ovaj kongres.

Posebno je zanimljivo bilo na panelima koji su vezani za zdravlje u ronjenju. Na kongresu su bili prisutni i predstavnici barokomora, a kroz niz predavanja u cjelini (od udesa do rehabilitacije) renomirana imena iz područja medicine svojim su primjerima pokazali kako u što kraćem roku pomoći unesrećenom, ako do nesreće dođe. Odnosno, kako da se nesreća uopće ne desi. Od ostalih zanimljivih tema svakako treba izdvojiti onu koja se bavi ronjenjem osoba s invaliditetom i važnosti aktivnosti kod osoba s invaliditetom.

Predstavnici zajednice ronilačkog turizma HGK koja okuplja sve ronilačke centre na Jadranu istaknuli su kako više treba ulagati u promociju postojećih bogatstva koje imamo te raditi na zajedničkoj promociji kroz manifestacije, stručna okupljanja te ulagati u modernizaciju promocije, dok se na predavanjima o olupinama u Jadranu (lokacijama za ronjenje) tražila stolica više.

Također, naglasak je stavljen i na ronjenje kroz centre i ronjenje kroz udruge (klubove), što je velika nepoznanica osobama koje se ne bave ronjenjem. Kongres je okupio većinu hrvatskih ronilačkih klubova koji su naglasili nezadovoljstvo glede rada i funkcioniranja Hrvatskog ronilačkog saveza (HRS) te su poslali jasnu poruku kako se brojne stvari moraju promijeniti po pitanju rada Hrvatskog ronilačkog saveza s obzirom na to da članice HRS-a ne mogu dobiti bitne podatke vezane uz stvarne članice u savezu te ostale informacije koje su za klubove važne.

Svoja iskustva okupljenima podijelili su i brojni rekorderi, oni na dah, kao i lovci na dubine i njihove rekorde. Osim oborenih rekorda zanimljivo je bilo čuti i motivaciju za takve pothvate i uspjehe. Tijekom dva dana panelisti i predavači govorili su o brojnim temama koje su vezane za ronjenje i ronilačku struku.

Dotaknuli su se predavači podvodnih tehnika istraživanja, novih tehnologija u podvodnim istraživanjima, kao i ronjenja s rebreatherima te zaronima u duboke krške izvore Hrvatske.

Posebno zanimljiva predavanja bila su vezana za podvodnu fotografiju, kao i brojne prikazane ekspedicije. Mnogobrojna publika mogla je tako uživati u prikazima olupina brodova koje Jadransko more krije.

Na kongresu je predstavljen i tim “lovaca” na olupine “Wreck hunters Adriatic” koji su se ovom prilikom i brendirali. Ranije je ovaj tim već iznjedrio nekoliko važnih otkrića u podmorju Jadrana. Tako su 2013. godine pronašli brončani top u uvali Podmetale na Moluntu koji je jedinstveno umjetničko djelo majstora Giovannija Batista Cebrana ll izliven u Torinu 1758. godine, a danas izložen u Pomorskom muzeju u Dubrovniku. Isti tim je 2014. godine pronašao njemački torpedni čamac S-158 potopljen 1944. u kanalu Sv. Ante kod Šibenika, a radi se o tek drugom pronađenom torpednom čamcu Kriegsmarine u podmorju Jadrana pa je taj pronalazak 2015. proglašen zaštićenim kulturnim dobrom RH. Iste godine ovaj tim pronašao je i olupinu talijanskog obrušavajućeg bombardera Junkers 87 R-2 Stuka kod otoka Žirja. Radi se o raritetu svjetskih razmjera, olupina je u izuzetno očuvanom stanju te je također proglašena zaštićenim kulturnim dobrom RH, a ronioci na njoj vrlo rado rone jer je pristupačna i atraktivna. 2017. godine pronašli su antički brodolom iz prvog stoljeća u podmorju Molata. Tu je pronađen cjelovit teret tegula i imbeksa u izvrsnom stanju, a 2019. godine i ovaj je pronalazak proglašen zaštićenim kulturnim dobrom RH. Tako je sada i Hrvatska dobila svoj tim “lovaca” na olupine koji čine dokazano uspješni pojedinci, stručnjaci u svom području, zaljubljenici u povijest i ronjenje koji su spremni na predani rad i istraživanje.

Andreja Vedrina, direktorica Agencije Promocija ronjenja koja je organizator ovog doista hvalevrijednog kongresa u svom završnom govoru istaknula je: “Veliki izazov bio je ovako važnu materiju sažeti u dva dana koliko kongres traje, ronjenje je toliko široka tema za koju ni deset dana kongresa ne bi bilo dovoljno. Hrvatska je ronilačka velesila, ali nedovoljno ulažemo u promociju naših postignuća. Tijekom dva dana trajanja kongresa šira javnost imala je priliku upoznati svjetske prvake u ronjenju na dah, svjetske prvake u podvodnoj fotografiji, višestrukog svjetskog prvaka i svjetskog rekordera u ronjenju na dah Gorana Čolaka, zatim svjetske prvake u speleoronjenju, entuzijaste koji neumorno čiste Jadransko podmorje, volontere, vrhunske stručnjake na području hiperbarične medicine te profesionalce u službama spašavanja, a ujedno i sudjelovati u izuzeto zanimljivim i za ronjenje važnim panelima i raspravama. Posebno nas raduje druženje populacije, razmjenjivanje iskustva i znanja te sklapanje novih poslova, što je i cilj kongresa. Promocija ronjenja počinje s organizacijom i drugog ronilačkog kongresa te ovim putem pozivam suradnike, kolege, prijatelje, klubove, centre i važne dionike u ronjenju da nam šalju prijedloge budućih tema i predavača koje nismo u ovom kongresu stigli obraditi, a vjerujemo da ima još stručnjaka i zanimljivih tema u ronilačkim aktivnostima”, te još jednom zahvalila svim predavačima, sudionicima, kolegama i gostima koji su svojim dolaskom uveličali Prvi hrvatski ronilački kongres.

Kongres je održan u organizaciji Agencije Promocija ronjenja u suradnji sa Zavodom za podvodnu i hiperbaričnu medicinu, KBC Rijeka, SCUBAlifeom te RK HRVI Nemo-Adriaticom.

Podršku ovom hvalevrijednom skupu struke pružile su brojne institucije. Cijela manifestacija je pod pokroviteljstvom Ministarstva turizma Republike Hrvatske, Ministarstva mora, prometa i infrastrukture Republike Hrvatske, Ministarstva zaštite okoliša i energetike Republike Hrvatske, Središnjeg državnog ureda za šport Republike Hrvatske, Grada Zagreba te Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Od partnera valja istaknuti Hrvatsku turističku zajednicu i Turističku zajednicu grada Zagreba. 

Veliku podršku kongresu pružio je Nastavni zavod za javno zdravstvo Dr. Andrija Štampar, Ured za upravljanje u hitnim situacijama grada Zagreba, Zajednica ronilačkog turizma HGK,  te Diving Network.

Medijski pokrovitelji kongresa su Morski.hr, Gorgonija.com, Mreža TV te Red Dot Production, a za fotografije su zaslužni službeni fotografi kongresa Tomislav Huha i Goran Rukavina.

Prvi hrvatski ronilački kongres još je jednom pokazao koliko je ronjenje kao turistička, ali ne samo turistička, već i promotivna grana turizma važna za Hrvatsku. Zaključak svih sudionika kongresa je kako samo zajedničkim radom i naporima ovaj vid turizma koji gosti sve više traže može biti podignut na znatno višu razinu. Potencijal je tu, on se krije u Jadranskom moru, potrebno je samo zaroniti i to sve otkriti!