Ronjenje je uzbudljiv sport/rekreacija i nudi beskrajne mogućnosti za avanture i učenje.
Svladavanje potrebnih ronilačkih vještina zahtijeva strukturiranu obuku, vođeno iskustvo i kontinuirano usavršavanje. Jedan od najkritičnijih, ali ponekad zanemarenih aspekata podučavanja ronjenja je debrifing nakon ronjenja—jednostavan, ali moćan alat koji poboljšava obrazovanje ronioca, učvršćuje ključne vještine i pruža jasan put za kontinuirano poboljšanje.
Dobro strukturiran debriefing nije samo ukazivanje na pogreške; to je prilika za rast, način da se istaknu neke stvari i prilika za instruktore da preporuče daljnju obuku kad je to potrebno.
Pojačavanje učenja kroz refleksiju
Kada ronilac tijekom tečaja (obuke) izroni, njegov je um ispunjen svježim iskustvima—i pozitivnim i negativnim. Bez strukturiranog usmjeravanja možda neće pravilno razlikovati ono što je učinio ispravno, od onoga što je potrebno poboljšati. Debrifing služi kao strukturirano razdoblje za razmišljanje pri čemu instruktor može prepoznati ono što je polaznik tečaja dobro napravio te to pohvaliti, izgraditi mu samopouzdanje i potaknuti ga da usvoji neke dobre ronilačke navike. U debrifingu je važno i identificirati područja na kojima treba poraditi te odmah rješavati pogreške kako bi bile bolje upamćene i na vrijeme ispravljene.
Debrifing služi svakom roniocu da potakne samoprocjenu, da se zapita kako se osjećao tijekom zarona te gdje vidi mogućnost osobnog napretka u ronjenju. Naravno, to je prilika i da se verbaliziraju eventualne pogreške, nedostaci u tehnici, pripremi za ronjenje i slično. Ispravljanje pogrešaka važno je što ranije kako pogreške ne bi postale navika. Ronjenje se oslanja na mišićnu memoriju, a ponavljanje nepravilnih tehnika može dovesti do usvajanja loših navika. Dobar razgovor pomaže spriječiti ovo dopuštajući instruktorima i voditeljima ronjenja da uoče i isprave pogreške prije nego što postanu loša navika.
Ključna područja koja se obrađuju u debrifing izvješćima najčešće uključuju kontrolu plovnosti, tehnike disanja, rukovanje opremom te komunikaciju i timski rad. Uočavanjem problema odmah nakon ronjenja instruktori ili voditelji ronjenja pomažu roniocima da izbjegnu ponavljanje neispravnog ponašanja na budućim zaronima.
Prepoznavanje potrebe za daljnjim usavršavanjem
Jedna od najvećih prednosti debrifinga nakon ronjenja je ta što omogućuje instruktorima da procijene spremnost ronioca za napredniju obuku. Dok je završetak Open Water ili Advanced Open Water tečaja veliko postignuće, mnogi ronioci imaju koristi od specijalizirane obuke za daljnje usavršavanje svojih vještina.
Na primjer, ako se ronilac bori s kontrolom plovnosti, voditelj ronjenja ili instruktor mu može preporučiti vježbe kojima će popraviti svoje tehnike kontrole plovnosti. Slično tome, ako se neki ronilac loše snalazi ili osjeća neugodno tijekom ronjenja pri slabijoj vidljivosti, specijalni tečaj za noćno ronjenje ili ronjenje na olupinama mogao bi mu pomoći.
Jačanje povjerenja i komunikacije
Dobro izveden debrifing poboljšava odnose između instruktora ili voditelja ronjenja i ronioca. Kad ronioci osjećaju da je njihov instruktor ili voditelj ronjenja zainteresiran i uključen u njihov razvoj, veća je vjerojatnost da će htjeti dodatnu ronilačku obuku ili dodatne zarone i da će se zadržati u ronjenju.
U konačnici, cilj ronilačke obuke je stvoriti sigurne, samouvjerene i vješte ronioce. Temeljit proces debrifinga doprinosi ovom cilju osiguravajući da ronioci shvate što je prošlo dobro i što treba ponoviti i prepoznaju na čemu treba raditi i kako to poboljšati. Dobar debrifing više je od pukog sažetka zarona – to je bitan alat za učenje koji koristi svakom roniocu.
Stanko Borić je iskusni novinar i urednik web portal www.scubalife.hr, a piše o svim ronilačkim temama, od ronilačke opreme, putovanja, fotografije, povijesti ronjenja, asocijacijama, lokacijama...
