Morske dubine kriju bezbrojne misterije i čuda, a među njima se plavoprstenasta hobotnica (rod Hapalochlaena) ističe kao zadivljujuće, ali opasno stvorenje.

Ovi minijaturni glavonošci, često ne veći od loptice za golf, mogu se pohvaliti fascinantnom kombinacijom ljepote i opasnosti koja je intrigirala ronioce generacijama.

Plavo-prstenasta hobotnica naziv je dobila po električno-plavim prstenovima koji se pojavljuju i pojačavaju kad se hobotnica osjeća ugroženo ili uznemireno. Živopisni plavi prstenovi čine snažan kontrast naspram blijedožućkastog ili bež tijela hobotnice stvarajući upečatljiv, ali suptilan kamuflažni uzorak.

Estetska privlačnost plavih prstenova očaravajuća je atrakcija za ronioce i podvodne fotografe. Ova mala stvorenja majstori su kamuflaže i prikrivanja i često se neprimjetno stapaju s okolinom. Koriste se svojom nevjerojatnom sposobnošću mijenjanja teksture i boje svoje kože kako bi odgovarala grebenima i koraljnim stijenama na kojima žive. Njihova neuhvatljivost čini ih izazovnim pronalaskom čak i za najiskusnije ronioce, a promatranje ovog fascinantnog stvorenja je rijetko i nezaboravno iskustvo.

Kao i druge hobotnice i plavoprstenaste hobotnice imaju vrećasto tijelo i osam pipaka. Odrasle jedinke narastu do 20 centimetara i mogu težiti do 100 grama. Ženke su nešto veće od mužjaka, ali veličina bilo koje hobotnice varira o ishrani, temperaturi i dostupnom svjetlu. Tijelo im je vrlo fleksibilno zbog činjenice da nemaju kostur i mogu se vrlo brzo kretati kroz vodu. Spolnu zrelost dožive s oko godinu dana, a životni vijek im je dvije do tri godine.

Iza zadivljujuće vanjštine ovog stvorenja krije se potencijalno smrtonosna tajna jednog od najotrovnijih bića u moru. U svojim žlijezdama slinovnicama posjeduje tetrodotoksin, snažan neurotoksin koji može biti smrtonosan za ljude. Konkretno, proizvodi dvije vrste otrova koji nastaju iz dvije odvojene žlijezde. Za rakove kojima se hrane izlučuju blaži otrov koji onesposobi žrtvu, ali joj ne pokvari ukus. No, ako čovjeka procjene kao opasnost i odluče se braniti – počinju problemi. Čovjek koji ignorira njezinu nervozu i plave kolutove lako može umrijeti za nekoliko minuta. Otrov je toliko jak da je dovoljno da ga izbaci u blizini napadača, a tek ponekad odluči ga ugristi da ubrza stvar. Ugriz je tako neznatan da ga mnogi niti ne primijete dok otrov ne počne djelovati i paralizira žrtvu. Primjerak promjera desetak centimetara toliko je otrovan da može “jednim punjenjem” ubiti 26 osoba. Prva pomoć unesrećenom sastoji se od umjetnog disanja, a daljnji tretman je stavljanje na respirator dok tijelo unesrećenog ne apsorbira i izluči tetrodotoxin. Tko preživi ovaj napad sljedeća 24 sata često nema nikakve fizičke tegobe, ali potpuna paraliza dok je tijelo pod vodom sigurno nije ugodna za psihičko zdravlje.

Iako hobotnice nisu agresivna bića, plavo-prstenaste hobotnice smatraju se najagresivnijom vrstom hobotnica. Važno je razumjeti da ove hobotnice nisu prirodno agresivne i da će izbaciti svoj otrov samo ako se osjećaju stjerane u kut ili ugrožene. Kao pravi pacifist pokušat će se povući, sakriti i na koncu, kada je isprovocirate do kraja, signalizirati plavim krugovima i žarko žutom bojom tijela da je spremna ubiti vas. Onom kojem toliko signala nije dovoljno, možda je i evolucijski suđeno da nestane. Ono što će ronioce posebno zanimati je da se ove hobotnice najčešće kreću na dubinama od oko 20 metara, a u Jadranu ih još nema. 

Kao ronioci imamo privilegiju vidjeti ova stvorenja, iako rijetko, a naši susreti s hobotnicom s plavim prstenovima trebaju biti vođeni dubokim osjećajem poštovanja i etičke odgovornosti.

Smjernice kojih se treba pridržavati kod susreta s plavo-prstenastom hobotnicom

Nikad ne pokušavajte dirati, uznemiravati ili provocirati ove hobotnice. One nisu zainteresirane za interakciju s roniocima i vjerojatnije je da će isporučiti svoj otrov kad se osjećaju ugroženo.

Poštujte njihovo stanište – hobotnice s plavim prstenovima najčešće se nalaze u moru indo-pacifičke regije, obično usred koraljnih grebena i stjenovitih formacija.

Upoznajte se s lokalnim propisima i smjernicama o ronjenju u staništima plavo-prstenastih hobotnica. Mnoga područja imaju posebna pravila za zaštitu ovih stvorenja i njihovih ekosustava.

Odgovorno fotografiranje – ako ste dovoljno sretni da uočite hobotnicu s plavim prstenovima, držite se na sigurnoj udaljenosti i izbjegavajte fotografiranje s bljeskalicom jer ih to može uznemiriti.

Hobotnica s plavim prstenovima živi je paradoks, istovremeno čaroban i opasan. Dok ih njihovi živopisni plavi prstenovi i nedostižna priroda čine željnim prizorom za ronioce i podvodne fotografe, ključno je zapamtiti potencijalnu opasnost koju predstavljaju. Uz odgovornu praksu ronjenja možemo živjeti s ovim očaravajućim bićima, dok istovremeno čuvamo njihova krhka staništa i pomažemo u očuvanju njihovog postojanja za buduće generacije. Hobotnica s plavim prstenovima može nam poslužiti kao podsjetnik na delikatnu ravnotežu života ispod valova gdje ljepota i opasnost plešu u očaravajućem podvodnom baletu.

Više o smrtonosnoj ljepoti plavo-prstenaste hobotnice pročitajte u pedesetom broju SCUBAlife magazina.

+ posts

Damir Zurub jedan je od najpoznatijih hrvatskih podvodnih fotografa (podvodnom fotografijom bavi se od 2011. godine), član je CMAS-ove vizualne komisije za podvodnu fotografiju i video te sudac na mnogobrojnim internacionalnim natjecanjima u podvodnoj fotografiji. Instruktor je ronjenja, preronio je gotovo cijeli svijet, a okitio se i titulom svjetskog prvaka u podvodnoj fotografiji.