Ronjenje često opisuju kao ekstremni sport pa, iako bi to moglo biti djelomično točno, ronjenje u mnogome pozitivno utječe na zdravlje čovjeka.

Jedna od onih tema o kojoj se najmanje raspravlja je utjecaj ronjenja na mentalno zdravlje. Ronjenje može imati veliki pozitivan utjecaj na naše mentalno zdravlje i mnogi ga sada preporučuju kao odličan način za rješavanje stresa i izgradnju samopouzdanja. Također se pokazalo da ronjenje pomaže u rješavanju tjeskobe i može biti dio izvrsnog životnog stila te podići razinu svjesnosti čovjeka.

Temeljna veza između ronjenja i mentalnog zdravlja čovjeka uključuje disanje. Kontrola našeg disanja ima mnoge prednosti, a to je uobičajena praksa u meditaciji, jogi, ronjenju i drugim svjesnim aktivnostima. To pozitivno utječe na naše mentalno zdravlje. Sličnost obrazaca disanja u ronjenju i meditaciji čini ovu vezu jako snažnom. Bez konteksta ne možete znati je li izraz “trebali biste disati duboko i polako” došao iz usta instruktora ronjenja ili praktičara meditacije. Postoji određena razlika u tome koristite li usta ili nos. Uzorak disanja kod ronjenja i meditacije iznimno je sličan. Dugi, spori, duboki udisaj praćen dugim, sporim, dubokim izdisajima. To znači da samim laganim ronjenjem od 45 minuta vježbate disanje, slično meditaciji od 45 minuta. Iako nemate isto mentalno stanje dok ronite jer morate biti svjesni svoje okoline, lokacije, dubine, tlaka u spremniku i mnogih drugih stvari, duboko disanje stvara pozitivnu vezu između ronjenja i mentalnog zdravlja. Nekoliko studija otkrilo je da vježbe dubokog disanja u trajanju od nekoliko minuta mogu smanjiti razinu kortizola (hormona stresa). Dakle, ako radite dva prosječna zarona dnevno, u bit ćete potrošiti 90 minuta na snižavanje razine kortizola. Naravno, znamo da neka teška ronjenja pod zahtjevnim uvjetima mogu biti vrlo stresna uzrokujući tako povišenje razine kortizola i više stresa bez obzira na to kako dišete.

Fokusiranje je još jedan važan faktor koji ronjenje pospješuje. Teško je pronaći bolji način da se usredotočite u sadašnjem trenutku od ronjenja. Kad vam glava potone ostajete samo vi, vaše disanje i čuda podvodnog svijeta pa je ovo još jedna izvrsna pozitivna veza između ronjenja i mentalnog zdravlja. Dok ronite možete provesti minute nepomični na malom koraljnom vrhu promatrajući koraljne rakove kako obavljaju svoje svakodnevne poslove. Kad ste potpuno uronjeni u trenutak kao što je ovaj, možete doći do stanja svjesnosti u kojem ste samo vi i podvodni svijet, a to je idealna varijanta opuštanja kojom rasterećujete svoj mozak od stresnih misli i negativnih utjecaja na njega.

Ronjenje može pomoći mnogim pojedincima da izgrade samopouzdanje i prevladaju svoje strahove na mnogo različitih razina. To znači da ronjenje i mentalno zdravlje idu ruku pod ruku jer izgradnja samopouzdanja i prevladavanje strahova mogu značajno poboljšati vaše mentalno zdravlje. Uranjanje u vodu i rizik povezan s tim zastrašuju većinu ljudi na iskonskoj razini. Samim time što počnete roniti, suočavate se i nosite se s tim strahom i tjeskobom. Ako ste ronilac, razmislite o tome kada ste prvi put skinuli ronilačku masku pod vodom. Osjećali ste blagu strepnju (najmanje) oko toga možete li to učiniti i kako će to proći. Sada čak ni ne razmišljate o tome i uvjereni ste da možete skinuti masku pod vodom bez problema i posljedica.

Znamo da ronjenje i mentalno zdravlje mogu ići ruku pod ruku, ali može li se ronjenje koristiti kao terapijski program? Jednostavan odgovor je da. Tijekom posljednjeg desetljeća ronjenje se koristilo kao oblik terapije za fizičke i psihičke ozljede. Mnoge su organizacije razvile metode terapije koje se temelje na pozitivnoj vezi između ronjenja i mentalnog zdravlja. Dokazano je da ronjenje pomaže ratnim veteranima koji pate od posttraumatskog stresnog poremećaja (PTSP-a).

Više o utjecaju ronjenja na naše zdravlje pročitajte u Medicinskom priručniku za ronioce autora doktora Marija Franolića.