Ronjenje s autonomnim aparatom poznato je kao opuštajuća aktivnost koja ponekad podiže razinu adrenalina.

Ipak, neupućenima je to još uvijek “opasan sport”, a čak ni mnogi ronioci ne znaju da ronjenje ima brojne pozitivne učinke na zdravlje. Stoga vam SCUBAlife donosi osam najvažnijih pozitivnih utjecaja ronjenja na zdravlje čovjeka.

Sustav organa za disanje

Disanje je tijekom ronjenja sporo i duboko, a posebno kod iskusnijih ronilaca koji tako optimiziraju potrošnju disajnog medija iz ronilačke boce. Takav način disanja blagotvorno djeluje na pluća i omogućuje bolju cirkulaciju zraka kroz plućne alveole. Tako se smanjuje i produkcija sluzi, a ravnomjerno disanje ima pozitivan učinak i na dušnih i dušnice.

Kardiovaskularni sustav

Prilikom ulaska u vodu naše srce počne ubrzano pumpati krv (što zbog adrenalina, što zbog temperaturne razlike), a budući da su ronjenja najčešće u vodama koje su hladnije od temperature tijela, periferne krvne žile se stisnu kako bi se očuvala temperatura vitalnih organa. Sve to dovodi do blagog povećanja krvnog tlaka. Posljedično, nakon izrona se šire periferne krvne žile i usporava rad srca, što vodi sniženju krvnog tlaka i stabilizaciji. Takva promjena pozitivno utječe na uravnotežen rad srca i krvni tlak. Ipak, ljudima s kroničnom hipertenzijom (povišen krvni tlak) i rizikom od srčanih oboljenja preporučuje se prije ronjenja savjetovanje s liječnikom, a više o tom problemu možete pročitati u knjizi “Medicinski priručnik za ronioce” autora doktora Marija Franolića.

Mišići

Kretanje kroz vodu mnogo je teže nego na zraku. Mišići ronilaca tijekom urona rade težak posao, a to ih potiče da kasnije, u mirovanju, razvijaju nova mišićna vlakna, produžuju se i tako postaju jači. Kako se tijekom ronjenja aktiviraju gotovo svi mišići, tako se tijelo proporcionalno razvija, a kretanje kroz gusti medij uvjetuje i povećavanje fleksibilnosti mišićnih vlakana. Prilagodba mišića na ronjenje neće se pak odraziti na izgled tijela kao treniranje s velikim teretima u teretanama, ali će značajno ojačati mišiće i njihovu upotrebljivost.

Kosti i zglobovi

Ronjenje se često povezuje s izlaganjem sunčevim zrakama prije urona i poslije izrona. To je bitno za stvaranja vitamina D koji pomaže apsorpciju kalcija te prolaz kalcija među stanicama, a kalcij je izuzetno bitan za zdravlje i jačanje kostiju.

Sustav organa za reprodukciju (plodnost)

Europsko društvo za humanu reprodukciju i embriologiju potvrdilo je tvrdnje belgijskog istražitelja doktora Franka Vandekerckhovea koji je rekao da više temperature, nedostatak kiše i mnogo sunca poboljšavaju rezultate oplodnje in vitro. Doktor Vandekerckhove tvrdi kako je povećanje razine vitamina D ključni čimbenik u povećanju plodnosti, a poznato je da je izlaganje sunčevim zrakama zaslužno za stvaranje dodatnih zaliha ovog vitamina. U današnjem svijetu u kojem sve više žena vodi borbu s neplodnošću, a reprodukcija postaje sve više poticana medicinskim metodama, izlaganje sunčevim zrakama prije i poslije ronjenja vrlo je jednostavan i prirodan način stimuliranja plodnosti.

Kondicija

Ronioci su u pravilu ljudi skloni sportu pa im je kondicija uglavnom na zadovoljavajućoj razini. Ronjenje s teškom opremom i kretanje kroz vodu poboljšava opće stanje tjelesne pripremljenosti organizma i održava razinu kondicije. Česte i nepredvidive promjene morskih struja i ronjenje protiv struja zahtijevaju pojačan rad mišića, srca i pluća, što dodatno povećava opću spremnost organizma na tjelesne napore.

Psihičko zdravlje

Jedan od zanimljivih fenomena ronjenja je blagotvoran utjecaj vodenog medija na mozak. Naime, potpunim uranjanjem u vodu imitiramo prirodno okruženje fetusa u maternici, a to je stanje koje mozak registrira kao smireno, sigurno i spokojno. To potiče osjećaj blagostanja i sreće. Također, slike morskog života i usporenog kretanje pod vodom te prirodnih ljepota potiču pozitivne misli, a plava boja djeluje opuštajuće, dok umjereno izlaganje sunčevim zrakama (prije urona i poslije izrona) potiče proizvodnju endorfina (hormon sreće). Isto tako, usporeno i duboko disanje tijekom ronjenja slično je disanju tijekom meditiranja, a time se smanjuje razina stresa i potiče pozitivno razmišljanje.

Društveno-socijalno okruženje

Tijekom urona imate svoga buddyja. Takvo povezivanje stvara osjećaj privrženosti i sigurnosti. Šire društvo s kojim ronite često se mijenja i upotpunjuje novim ljudima, što širi vidike i zbližava ljude te stvara osjećaj pripadnosti. Kada gledamo materijalne, poslovne, nacionalne, religijske i ostale društveno-socijalne podjele, ronioci su šaroliko društvo, ali cjelokupna zajednica ima isto ishodište – ljubav prema ronjenju. To pojačava osjećaj pripadnosti i pomaže stvaranju raznih poveznica među ljudima te doprinosi pozitivnom stavu prema životu i okruženju u kojem djelujemo. Sjetite se samo koliko ste zanimljivih ljudi upoznali zbog ljubavi prema ronjenju!

Naravno, mnogi će postaviti pitanje i o eventualnom štetnom utjecaju dugogodišnjeg ronjenja na zdravlje te potencijalnim rizicima! Tu možemo preporučiti dobru ronilačku edukaciju i pridržavanje svih pravila sigurnog ronjenja za izbjegavanje potencijalno rizičnih situacija pod vodom. O štetnom utjecaju dugogodišnjeg ronjenja na zdravlje moramo istaknuti da veliki broj sportskih i rekreativnih ronilaca s višedesetljetnim stažom nema nikakvih detektibilnih oštećenja zdravlja, što dokazuje da se može roniti sigurno i bez posljedica. Ako želite znati više o utjecaju dugogodišnjeg ronjenja na zdravlje, pročitajte kolumnu doktora Marija Franolića u petnaestom broju SCUBAlife magazina.