Ronilačka svjetiljka dio je opreme na koji novopečeni ronioci ni ne misle, ali često se vrlo brzo uvjere da bi im baš dobro došla ili da im je čak i neophodna.

Čak i za najsunčanijih dana i kod relativno plitkih ronjenja doći će do izražaja fizikalna pojava poznata pod imenom apsorpcija svjetla. Bijela svjetlost sastavljena je od kontinuiranog niza svih boja vidljivog spektra koji se sastoji od crvenog, narančastog, žutog, zelenog pa plavog i na kraju ljubičastog dijela. Crveni dio spektra ima najveću valnu duljinu, ali najmanju frekvenciju, a obrnuto plavi i ljubičasti dio imaju najkraću valnu duljinu, a najveću frekvenciju. Fizikalna pojava apsorpcije svjetla događa se u uvjetima širenja svjetlosnog vala u mediju velike gustoće kakav je voda pa se pojedini dijelovi spektra apsorbiraju. Ljudsko oko apsorpciju registrira kao gubitak pojedinih dijelova spektra boja koji se javlja u određenom slijedu. Tako zaranjanjem već na tri metra dubine crvena boja polako prelazi u smećkastu, nakon toga do deset metara dubine nestaje i narančasta pa malo dublje i žuta boja. Nakon dvadesetak metara dubine nestaju i zeleni tonovi da bi poslije trideset metara dubine sav ambijent odisao u plavkastom tonu.

Naravno da i ronjenje u ambijentalnom svjetlu ima svojih draži, ali u većini slučajeva bi bilo lijepo vidjeti crvenu škarpinu, žutoplavo tijelo murine, zagasitocrvenu gorgoniju…

Kakvu ronilačku svjetiljku trebate

I naravno da je rješenje problema naizgled vrlo jednostavno. Treba nabaviti ronilačku lampu, ali pitanje je kakvu ronilačku svjetiljku baš vi trebate? Krenimo već od same primjene lampe. Postavite si pitanje kupujete li ronilačku svjetiljku zbog noćnog ronjenja, ili uglavnom za dnevne zarone. Želite li jednokratne ili punjive baterije? Je li bolja ona koja ima više luksa ili lumena? Što je s temperaturom svjetlosti, je li to uopće bitno? Možemo li ih koristiti za podvodnu fotografiju ili video? Je li bolja lampa čiju masu ni ne osjećamo u ruci, ili ona od barem kilograma, ručna ili kanisterska, a od samog spominjanja halogenki, LED-ica ili HID-ica potencijalnog kupca već u startu zaboli glava.

Usko specifične vrste rasvjete za speleoronjenje ili profesionalnu video rasvjetu nećemo razmatrati jer prvenstveno promatramo područje rekreativnih ronilaca nastojeći olakšati pristup širokoj ponudi na tržištu te skrenuti pozornost na parametre koje treba razmatrati prilikom odabira ronilačke svjetiljke.

Primarne i sekundarne ronilačke svjetiljke, bljeskalice i kemijska svjetla

Na naprednim ronilačkim tečajevima razine advanced (dvije zvjezdice) obično se malo više uči o noćnom ronjenju pa se tada ronioci prvi puta upoznaju i s grubom podjelom ronilačkih svjetiljki na primarne, sekundarne, strobo ili bljeskalice te kemijska svjetla.

Primarni je, naravno, onaj glavni izvor svjetla koji rabimo tijekom ronjenja, sekundarno svjetlo je rezervni izvor svjetla u slučaju zatajenja primarnog i obično je manjih dimenzija (najčešće se nosi u džepu kompenzatora ili na nekom od ringova).

Bljeskalica se upotrebljava za obilježavanje točke ulaska/izlaska u noćnom ronjenju (nikako vezana na ventil boce da obilježi ronioca!!!), a kemijska svjetla koja mogu biti u bojama pričvršćuju se na ventil boce i namjena im je obilježavanje ronilaca.

Glavne (primarne) ronilačke svjetiljke

Primarne ili glavne ronilačke svjetiljke najčešće su i jedine koje većina rekreativnih ronilaca ima i koristi. Obično su to male ručne lampe valjkastog (cilindričnog) oblika, dužine do dvadesetak centimetara te s izvorom svjetla snage od 5 do 30 W. Do prije nekoliko godina takve su bile uglavnom sekundarne lampe, ali u razvojem novih tehnologija i ove lampe danas pružaju zavidne performanse pa su vrlo pogodne za obična dnevna te rekreativna ronjenja u špiljama, ali i za noćna ronjenja.

Lanterne su ručne lampe većih dimenzija pa shodno tome i veće težine, ali u pravilu i većih svjetlosnih mogućnosti od malih. Karakteriziraju ih ručke za nošenje koje mogu biti postavljene uzduž tijela lampe ili okomito, a izvor svjetla je uglavnom od 20 pa sve do 100 W. Iako zadovoljavaju većinu potreba rekreativnog ronjenja kod dnevnih i noćnih ronjenja, neki ronioci ih izbjegavaju radi prevelike težine i nezgrapnosti prilikom upotrebe.

Kanisterske lampe se bitno razlikuju od običnih jer se sastoje od dva sklopa, kanistera i izvora svjetla koji su onda međusobno povezani kablom. U kanisteru se nalazi izvor energije (akumulator) i obično je izduženog cilindričnog oblika te se postavlja uz bocu na stražnju stranu kompenzatora, a izvor svjetla (glava) je vrlo lagan i obično je pričvršćen za ruku ronioca (ili eventualno kacigu kod speleo ronjenja). Ovakva konfiguracija naišla je na široku primjenu u tehničkom i speleo ronjenju, ali ju sve češće viđamo i u rekreativnom ronjenju.

Halogene, HID (High Intensity Discharge) i LED (Light-emiting diode)

Sljedeća podjela koja je vrlo važna je ona po svjetlosnom izvoru, odnosno po vrsti žarulje koju koristimo, a postoje tri vrste.

Halogena žarulja je do prije par godina bila praktički jedini izvor svjetla koji se upotrebljavao u ronilačkim lampama. Snaga varira od 5 do 100 W, karakterizira ju žarna nit, a životni vijek žarulje je od tridesetak pa sve do više stotina sati. Cijene rezervnih žaruljica na tržištu nisu prevelike, no problem ponekad može biti nabava radi specifičnih karakteristika pojedinih proizvođača. Halogene žarulje daju svjetlost temperature između 3000 i 3500 K što doživljavamo kao “žuto” svjetlo koje daje vrlo prirodne boje podmorja (posebno u crvenim i žutim tonovima). Danas su ovakve ronilačke svjetiljke sve manje u upotrebi jer su novije tehnologije (posebice LED) cijenom sve pristupačnije.

HID (High Intensity Discharge) žarulja ili xenon žarulja razvila se u posljednjih nekoliko godina, a radi na principu ionizacije. U žarulji nema žarne niti već se dolaskom struje visokog napona (niski napon baterija poseban elektronski sklop pretvara u visoki) ionizira plin u žarulji. Svjetlo koje daju je vrlo bijelo do malo plavkaste nijanse temperature više od 6000 K. U ronilačkim svjetiljkama obično se koriste HID žarulje od 10 do 20 W, a količina svjetla koju daju je barem tri puta veća od halogene žarulje, ako gledamo po snazi žarulje (u Wattima). Životni vijek HID žarulja je mnogo dulji, čak i do 1000 sati. No, mana je izrazita krhkost i osjetljivost na udarce, a također se nakon isključivanja ne smije odmah ponovo paliti. I cijena rezervne žaruljice je bitan faktor jer košta više stotina kuna. No, HID žarulje su u širokoj primjeni posebno u speleo ronjenju zbog izrazite bjeline i intenziteta svjetla.

LED (Light-emiting diode) žaruljica do prije par godina uopće nisu bile u upotrebi kao izvor svjetla, ali danas imamo na raspolaganju LED žaruljice od jednog pa sve do dvadesetak i više watta. LED-ice daju izrazito bijelo svjetlo temperature oko 5000 K, što je više od halogenih žarulja, ali i značajno manje od HID žarulja (što je prednost, jer nema plavičastog efekta). Životni vijek je izuzetno dug, više tisuća sati rada. Nemaju žarnu nit i izuzetno su otporne na udarce. Svjetlosni učinak je kao i kod HID žarulja otprilike tri puta veći od halogene žarulje. Zanimljiva je i izvedba gdje se izvode svjetleće glave s jednom, tri ili više LED dioda. Glavna mana LED tehnologije je nužnost dodatne elektronike kojom se regulira napon i jačina struje

Širina svjetlosnog snopa i baterije u ronilačkoj svjetiljci

Značajan kriterij podjele ronilačkih lampi je po izvoru energije, odnosno po izvoru električne struje. Postoje dvije osnovne vrste, a to su jednokratni izvori energije i punjivi (rechargeable) izvori energije. Ova podjela izravno utječe na početnu odluku prilikom kupnje ronilačke lampe zbog izrazite razlike u cijeni tako da se ronilac već u startu mora odlučiti hoće li kupiti jeftiniju lampu s izmjenjivim baterijskim ulošcima (i kasnijim značajnijim izdacima) ili skuplju rechargeable lampu sa zanemarivim kasnijim izdacima.

Kao jedan od bitnih faktora je i autonomija svjetiljke koja je u izravnoj vezi s kapacitetom izvora napajanja (koji se mjeri u ampersatima – Ah) te snagom žarulje (koja se mjeri u Wattima – W). Ne ulazeći previše u fiziku i načine izračuna potrošnje i jačine svjetla, možemo reći da generalno lampe s LED ili HID svjetlom imaju značajno veću autonomiju od onih s halogenim svjetlom za, uvjetno rečeno, istu količinu svjetla.

Također je jedan od kriterija pri odabiru lampe i širina svjetlosnog snopa kojeg dijelimo u dvije kategorije, u usko i široko fokusirani snop. Usko fokusirani snop se uglavnom primjenjuje u tehničkom ili speleo ronjenju gdje su daljina prodora snopa i mogućnost česte komunikacije primarni, a široko fokusirani snop je mnogo primjenjiviji u rekreativnom ronjenju gdje ronilačka svjetiljka ima prvenstvenu namjenu razgledavanja šireg područja bez potrebe za točkastim (“spot”) osvjetljenjem.

Više o ronilačkim svjetiljkama, njihovom korištenju, baterijama, vrstama, namjeni… potražite u drugom broju SCUBAlife magazina.

goran.butajla@scubalife.hr | + posts

Goran Butajla je glavni urednik SCUBAlife magazina od prvog broja, prekaljeni ronilac (instruktor trener) koji je u svojoj ronilačkoj karijeri proputovao gotovo čitav svijet. On je i autor najvećeg broja tekstova i fotografija iz svih dijelova svijeta koje možete vidjeti u SCUBAlifeu.