Mediteranska morska osa (Carybdea marsupialis)

U medulinskoj luci početkom rujna 2023. uočena je mediteranska morska osa (Carybdea marsupialis) – jedina kubomeduza prisutna u Mediteranskom moru.

Kubomeduze (Cubozoa) su razred unutar koljena žarnjaka u kojem su još koralji (Anthozoa), režnjaci (Scyphozoa) i obrubnjaci (Hydrozoa). Kubomeduze žive uglavnom u tropskim morima, a neke vrste kao što je Chironex fleckeri (Australian box jelly) imaju izuzetno jak otrov i svrstavaju se među najotrovnije životinje na Zemlji.

Zanimljive su zbog svojih jedinstvenih karakteristika kao što su složene oči, snažan otrov te izražene plivajuće i orijentacijske sposobnosti.

Carybdea marsupialis (hrvatski nazivi: mediteranska morska osa ili tobolčasta meduza) je otrovna vrsta iz male porodice Carybdeidae i jedina je kubomeduza prisutna na Mediteranu.

Carybdea marsupialis je prozirna meduza četvrtastog klobuka s kvadratnim horizontalnim presjekom čija je stranica oko tri centimetra. Na donjim uglovima zvona nalaze se mišićni jastučići – pedaliji s kojih se spušta po jedna izdužena lovka – tentakul dužine do 30 centimetara.

Zvono ima više malih bijelih ili žućkastih bradavica sa žarnim stanicama – nematocistama, a na donjoj trećini zvona između pedalija nalaze se četiri ropalija (osjetilne strukture za opažanje svjetla i gravitacije). Svaki ropalij sadrži po šest očiju i po jedan statolit (kristalni kamenčić za ravnotežu građen od kalcijevog sulfata).

Rasprostranjenost

Mediteranska morska osa uglavnom je ograničena na Sredozemno more i ujedno je jedina kubomeduza koja živi na Mediteranu. U Jadranskom moru prvi put je zabilježena 1986. godine.

Obitava u priobalnim vodama s pjeskovitim dnom i livadama posidonije (Posidonia oceanica), često u lukama i marinama. Vrstu privlači umjetno svjetlo (fototaksija).

Biologija

Ova meduza pliva brzim kontrakcijama zvona brzinom do šest metara u minuti. Ima relativno sofisticirane oči s lećama, mrežnicom i rožnicom. Zahvaljujući njima uspješno detektira i izbjegava prepreke pa i ljude. Često se javlja u malim skupinama.

Razdvojenih je spolova, a spolno razmnožavanje odvija se izbacivanjem gameta u otvorenu vodu. Nakon oplodnje nastaje ličinka koja se kasnije razvija u kubopolip s nekoliko ticala. Može se i nespolno razmnožavati pupanjem polipa. Polipi ne prolaze proces strobilacije (transverzalne segmentacije tijela), već se metamorfoziraju u pojedinačnu meduzu.

Ishrana

Carybdea marsupialis je grabežljivac i hrani se beskralježnjacima, najčešće planktonskim račićima (veslonošci – Copepoda, rašljonošci – Mysida, rakušci – Gammaridae), a ponekad svojim otrovnim lovkama “upeca“ i manje ribe. Ona je pak hrana morskim kornjačama.

Opasnost za ljude

Po toksičnosti za ljude od jadranskih meduza Carybdea marsupialis je na drugom mjestu, odmah iza morske mjesečine (Pelagia noctiluca), ali za razliku od nje mediteranska morska osa, zahvaljujući dobrom vidu, vješto izbjegava kupače kojima je zbog prozirne strukture praktično nevidljiva.

Ako nam se dogodi da nas opeče, prema protokolu prve pomoći Med-Jellyrisk (koji je specifičan za ovu vrstu) treba napraviti / ne napraviti sljedeće: 
– ne primjenjivati slatku vodu, amonijak, alkohol i ne stezati zavojem
– pri pojavi težih simptoma (grčevi, povraćanje, malaksalost) odmah potražiti liječničku pomoć
– pažljivo isprati morskom vodom bez trljanja
– isprati octom ili na ozljedu nanijeti pastu načinjenu od 50 posto sode bikarbone (natrijev hidrogenkarbonat, NaHCO3) i 50 posto morske vode u trajanju dvije minute
– ukloniti preostale žarnice i pastu plastičnom karticom
– primijeniti topli oblog ili uroniti ubodeni dio tijela u vruću vodu (oko 40 do 45 stupnjeva Celzija) u trajanju od 10 do 20 minuta
– ako je bol i dalje prisutna, primijeniti topli oblog još pet do 10 minuta
– ako je intenzivna bol prisutna i dalje, obratiti se liječniku ili ljekarniku, zatražiti analgetik i preparat hidrokortizona (Lidokain tri do četiri posto + hidrokortizon).