Rebraši (Ctenophora) su na prvi pogled slični žarnjacima, osobito meduzama, no od njih se razlikuju po tome što su bilateralno simetrični i po tome što nemaju žarnice.
Budući da nemaju žarnice ne predstavljaju nikakvu opasnost za ljude. Imaju jajasto ili okruglo tijelo, dvije lovke i osam redova uzdužno položenih pločica – rebara, po kojima je cijelo koljeno dobilo ime. Pločice su nastale spajanjem trepetljika i omogućuju im plivanje u svim smjerovima.
Leucothea multicornis
Ima prozirno tijelo cilindričnog oblika s uzdužnim pojasevima (rebrima) koji svjetlucaju u plavičastim i ružičastim nijansama. Za vrstu su svojstvene bradavičaste izrasline koje pokrivaju cijelo tijelo. Naraste do deset centimetara, obitava na dubinama do 30 metara, a rasprostranjen je u Sredozemlju i Atlantskom oceanu.
Venerin pojas (Cestus veneris)
Za razliku od ostalih rebraša, venerin pojas ima izduženo i spljošteno tijelo nalik na prozirnu traku čiji rubovi svjetlucaju u duginim bojama. Pri kretanju koristi vijugave zmijolike pokrete. Vrlo je nježne građe i lomi se na najmanji dodir. Usni otvor mu se nalazi na središnjem dijelu. Obitava u prvih nekoliko metara ispod površine, a može narasti do jednog metra dužine. Rasprostranjen je na Sredozemlju, Atlantskom, Tihom i Indijskom oceanu.
Bolinopsis vitrea
Ima prozirno, bilateralno simetrično tijelo s pojasevima prekrivenim pločicama koje svjetlucaju u duginim bojama. Rebraš je sličan vrsti Leucothea multicornis, ali je nešto manji (naraste do sedam centimetara) i nema bradavičaste izrasline. Rasprostranjen je u toplim i umjereno toplim morima (Sredozemno more, Atlantski i Indijski ocean).
Pleurobrachia rhodopis
Ima prozirno, okruglo tijelo s osam redova pločica koje se protežu od usnog otvora do ispupčenog dijela na suprotnoj strani. Dvije bočno pričvršćene, češljaste lovke promjenjive su duljine. Po potrebi ih, s ulovljenim planktonom, privlači k usnom otvoru. Izgledom podsjeća na ogrozd (engleski naziv: sea gooseberry). Obitava na sjeverozapadnom Mediteranu na dubinama do 50 metara.
Morski orah (Mnemiopsis leidyi)
Mnemiopsis leidyi je deset centimetara dug i dva i pol centimetra širok rebraš koji izvorno obitava u zapadnom dijelu Atlantskog oceana. Početkom 1980-tih je slučajno unesen u Crno more (najvjerojatnije balastnim vodama), da bi 1989. dostigao gustoću populacije od 400 primjeraka po kubičnom metru vode. Pošto se Mnemiopsis leidyi hrani jajima i ličinkama pelagičnih riba i istovremeno se natječe s njima za iste izvore hrane (zooplankton), došlo je do dramatičnog pada populacije riba i potpunog kolapsa ribarstva na tom području koje se do danas nije oporavilo, unatoč potpunoj zabrani ribarenja. Iznenadnim pojavljivanjem još jedne vrste rebraša, Beroe ovata koja se hrani vrstom Mnemiopsis leidyi, djelomično je uspostavljena ravnoteža. Crno more je od tada naseljeno objema vrstama. Isti scenarij odvio se početkom 21. stoljeća s istim vrstama i u Kaspijskom jezeru. Prošloga ljeta Mnemiopsis leidyi se pojavio u znatnom broju i u sjevernom Jadranu. Zbog velike potencijalne opasnosti koju ova vrlo invazivna i izuzetno prilagodljiva vrsta predstavlja za Jadran, znanstvenici su pokrenuli istraživanja s ciljem praćenja brojnosti i utvrđivanja eventualnih posljedica prouzročenih njegovim prisustvom.
Jajasti rebraš (Beroe ovata)
Rebraš naraste do 16 centimetara, prozirno ružičaste je boje s velikim ustima na jednom kraju. Izvorno obitava u južnom dijelu Atlantskog oceana i u Sredozemnom moru. Kao invazivna vrsta naselio je Crno more i Kaspijsko jezero gdje je smanjio i stavio pod kontrolu populaciju vrste Mnemiopsis leidyi kojom se hrani.
Marinko Babićzaslužan je za neke od najatraktivnijih materijala o podvodnoj biologiji koje objavljujemo u SCUBAlifeu. Prvu ronilačku kategoriju stekao je još 1979., a kasnije je bio pripadnik specijalnih postrojbi u kojima je ronjenje bilo značajan element obuke i borbene spremnosti. Profesor je kineziologije, a zanimljivo je da roni na dah pa su sve podvodne fotografije iz njegovog opusa nastale upravo ronjenjem na dah.
