Diver’s mouth syndrome je skup simptoma koji se pojavljuju kod ljudi koji se bave ronjenjem, a to su bol u čeljusnom zglobu, problemi sa zubnim mesom i zubobolja.

Sve te smetnje javljaju se zbog činjenice da ronjenjem mijenjamo okruženje i da na dubinama od nekoliko desetaka metara tlak nije jednak kao i na površini. Većina organa može iskompenzirati te promjene tlaka zbog svoje građe, ali ipak, postoje kritični dijelovi koji se malo teže nose s tim promjenama kao što su uho, sinusi i zubi. Naime, te anatomske strukture nemaju sposobnost širenja, okružene su tvrdim stijenkama i zrak koji se eventualno nalazi tamo može stvarati osjećaj boli pri širenju. Boyleov zakon govori tome u prilog, pri porastu tlaka volumen se smanjuje i obrnuto, što znači da je mjehurić zraka na dubinama manji nego pri površini vode. Upravo zbog te činjenice najviše zabilježenih slučajeva zubobolje javlja se pri izranjanju kada se zrak koji se nalazi u zubu zbog promjene tlaka širi, a nema prostora pa pritišće okolne stijenke i izaziva bol.

Najčešći simptom koji ronilac osjeća je bol (barodontalgija) koja ponekad može biti toliko jaka da dovede do vrtoglavice i u konačnici do gubitka svijesti, što smatramo životno ugrožavajućom komplikacijom.

Druga komplikacija je fraktura dijela zuba ili ispuna koja može proći i asimptomatski bez bolova, ali postoji opasnost od gutanja i gušenja odlomljenim dijelom. Zabilježeni su i slučajevi kad je došlo do “eksplozije” cijelog zuba (odontocrexis), i to najčešće pri izranjanju.

Treća komplikacija je krvarenje iz zubnog mesa zbog patoloških promjena ili stanja na sluznici.

Istraživanja pokazuju da je 9,2% – 21,6% ronilaca jednom ili više puta doživjelo zubobolju za vrijeme ronjenja, što znači da je taj problem često prisutan. Nešto veći postotak ronilaca 16,8 – 27,2% doživio je bol u čeljusnom zglobu (najčešći uzrok je uporaba neadekvatnog usnika). Bol u zubu se uglavnom počinje javljati na dubinama od 10 metara i dublje, a najčešće na dubini između 18 – 24 metra. Češći su problemi s gornjim zubima, nego s donjima. Najintenzivnija bol je pri kretanju prema površini kad se tlak smanjuje, a mjehurić zraka zarobljen u zubu se širi i uzrokuje bol ili frakturu zuba.

Prevencija

Osobama koje se bave ronjenjem s autonomnim aparatom preporučuje se da prije posjete svog doktora dentalne medicine i porazgovaraju s njim. Doktor će napraviti klinički pregled, test vitaliteta i rentgensku snimku zubi. Posebno je važno obratiti pozornost na prisutnost karijesa, starih ispuna i krunica, kako su endodontski obrađeni korijeni zuba, ima li kakvih patoloških lezija na sluznici i slično.

Osobe koje su u procesu liječenja korijenskih kanala ne smiju roniti jer postoji mogućnost od subkutanog emfizema, što znači da zrak koji je zaostao ispod privremenog ispuna može kroz kanal ući u periapikalno područje ispod korijena i izazvati oteklinu. Isto tako, ne preporučuje se ronjenje dok je osoba u procesu izrade krunica ili mostova jer privremena krunica može otpasti i dovesti osobu u opasnost od gušenja. Nakon izrade ispuna nije preporučljivo roniti najmanje 24 sata.

Nakon kirurškog zahvata (vađenje zuba) zabranjeno je roniti minimalno sedam dana, a u slučaju komplikacija (primjerice, otvoren sinus tijekom vađenja) i do dva tjedna (doktor dentalne medicine može procijeniti da je potrebna i duža pauza).

Osobe koje imaju totalne ili djelomične proteze moraju biti jako pažljive jer postoji rizik od gušenja prilikom ronjenja. Stoga se preporučuje roniti bez proteza (pogotovo ako su male), ili kod doktora provjeriti jesu li stabilne u ustima.

Osobe koje imaju aparatić za zube mogu uglavnom bez većih problema roniti, jedini rizik je da se žica usred visokog tlaka odlijepi i tako predstavlja opasnost od gušenja. Svakako, treba naglasiti ortodontu da se bavite ronjenjem.

Ronioci koji preko noći stišću zubima (bruksizam) imaju veći rizik od osjetljivih i bolnih zuba tijekom ronjenja jer uslijed stiskanja često dolazi do otkrhnuća dijela plombe ili čak frakture u zubu koja se teško dijagnosticira. Savjet je da te osobe nose zaštitnu udlagu kako bi se smanjio rizik od traume zuba.

Više o sindromu ronilačkih usta saznajte u 26. broju SCUBAlife magazina.