Podvodni arheolozi su uz obalu Turske otkrili dosad najstariju olupinu broda na svijetu.
Starost ovog plovila procjenjuje se na 4400 do 4700 godina, što ga svrstava u rano brončano doba, otprilike u vrijeme gradnje Velike piramide u Gizi. Iako drvena konstrukcija broda nije sačuvana, na morskom dnu ostao je teret keramičkih posuda, a prema procjenama arheologa brod je bio dugačak oko 10 metara i služio je za prijevoz tereta Sredozemljem.
Olupina leži nedaleko otoka Kekova u turskoj regiji Antalya na dubini od samo 30 metara. Artefakti su rasuti po podvodnoj padini, a među njima su pronađena tri velika kamena sidra i više od 30 keramičkih posuda za pohranu, poznatih kao amfore. “Ova olupina je vremenska kapsula na dnu mora”, rekao je profesor Hakan Öniz sa Sveučilišta Akdeniz koji je predvodio ekspediciju Udruge za mediteransku arheologiju. Budući da drvo broda nije preživjelo, specijalisti nisu mogli primijeniti radiokarbonsko datiranje. Starost su umjesto toga odredili analizom oblika pronađenih amfora. Stilovi izrade keramike mijenjali su se kroz povijest pa se pojedini oblici mogu povezati s točno određenim razdobljima. Keramika s otoka Kekova specifičnog je dizajna, s dvije ručke, izbočinom na sredini i ravnim dnom. Öniz je pojasnio da takav oblik odgovara amforama pronađenim u Egiptu i na Bliskom istoku za koje se zna da su stare između 4400 i 4700 godina. “Na temelju usporedbe tehnika ukrašavanja sa sigurnošću možemo reći da ova olupina potječe iz ranog brončanog doba. To je sto posto sigurno”, dodao je.
Ronioci su posude izvukli na površinu gdje specijalisti provode pažljivu konzervaciju nakon tisuća godina pod vodom. Dr. Karin Sowada, arheologinja sa Sveučilišta Macquarie u Australiji, pregledala je amfore nakon izvlačenja. Neke su bile potpuno cijele, a iznenadilo ju je što se u njima i dalje nalazi gusta, sjajna tvar. “Pogledala sam unutra i ostala zapanjena. Nisam mogla vjerovati koliko je taloga ostalo. Nisu to bile samo mrlje, unutra je bilo zaista puno materijala”, rekla je Sowada. Tim sada analizira ostatke kako bi utvrdio što se točno prevozilo. Sowada pretpostavlja da bi moglo biti riječ o maslinovom ulju, vinu ili smoli drveta. “Moguće je da je taj talog zapravo rezultat ponovne uporabe posuda. Te su posude ogromne, nisu nešto što biste samo poslali i zaboravili. Ljudi bi ih vjerojatno ispraznili po dolasku i zatim koristili još dugi niz godina”, objasnila je.
Olupina i njezin teret otkrivaju nove detalje o trgovini u drevnom svijetu. Arheolozi smatraju da je brod plovio s istočne obale Sredozemlja, a prevozio je robu ili prema drevnoj Troji na sjeverozapadu današnje Turske, ili Minojcima na Kretu.
Putovanje morem u to je doba bilo iznimno opasno, posebno oko otoka Kekova gdje su jake struje i vjetrovi potopili mnoge brodove. Öniz ističe da ga ronjenje oko olupine podsjeća na ljudske sudbine povezane s brodom. “Mi smo prvi ljudi koji su dotaknuli ove predmete nakon 5000 godina. Uvijek razmišljamo o mornarima, o ljudima koji su izrađivali amfore i onima koji su ih na ramenima nosili na brod. Mislimo i na žene koje su čekale svoje muževe, a oni se, nažalost, nikada nisu vratili”, istaknuo je.
Otkriće kod Kekove preuzelo je titulu najstarije poznate olupine na svijetu. Dosadašnji rekord držala je olupina kod grčkog otoka Dokosa stara oko 4200 godina. Za usporedbu, najstarija olupina s očuvanom drvenom konstrukcijom pronađena je u Crnom moru kod Bugarske i stara je oko 2400 godina.