Sredozemna medvjedica (Monachus monachus) pripada redu perajara (Pinnipedia), porodici pravih tuljana (Phocidae), rodu morskih medvjedica (Monachus).

Zovu je još medvid, morski čovik i morski fratar, a mnogi je se sjećaju i kao Adriane, maskote Mediteranskih igara u Splitu 1979. godine. Prvi put je znanstveno opisana 1779. godine (Hermann) na temelju lešine pronađene kod Osora na otoku Cresu.

Stanište i brojnost
Ova dobroćudna životinja jedna je od najugroženijih i najmalobrojnijih vrsta sisavaca u svijetu. Nekada je nastanjivala velika područja Sredozemnoga mora, Crnog mora i sjevernog Atlantika uz zapadnu obalu Afrike. Živjela je u kolonijama koristeći prostrane plaže. Povećanje ljudske populacije, turizam, industrija, onečišćenje mora i pretjerani izlov ribe uzrokovali su smanjenje njihovog ukupnog broja koji se danas procjenjuje na svega oko 350 jedinki. Kako bi preživjela, morala je promijeniti način života i stanište.

Danas za noćenje i razmnožavanje koristi morske špilje daleko od ljudi, najčešće s podmorskim ulazom i žalom ili kamenim pločama. Nekada je u Jadranu obitavalo 60-ak jedinki.

Izgled i građa tijela
Odlično je prilagođena za život u moru. Ima vretenasto, hidrodinamično tijelo prekriveno kratkom, mekanom dlakom i debeli potkožni sloj masti. Udovi su evolucijom preobraženi u peraje pomoću kojih brzo i elegantno pliva.

Na kopnu se kreće teško i nespretno podupirući se prednjim udovima. Glava s krupnim očima joj je okrugla, smještena na jakom i debelom vratu.

Najveća je među tuljanima, naraste preko 2,5 metra dužine i 300 kilograma težine, a doživi 50 godina. Mužjaci su nešto krupniji od ženki.

Razmnožavanje
Ženka je spolno zrela u dobi od četiri do pet godina, a mužjak od pet do šest godina. Pare se i hrane samo u moru. Sredozemna medvjedica za rađanje i podizanje mladunaca traži nepristupačnu špilju s ulazom ispod morske razine.

Trudnoća ženke traje 9 do 11 mjeseci tako da svake druge godine rađa po jedno mladunče dugo 60 do 80 centimetara i oko 35 kilograma težine. Mlado siše oko 20 tjedana. Prvih dana mladunče je stalno na suhom i potpuno ovisi o majci. U more prvi puta ulazi u dobi od dva tjedna.

Ishrana
Medvjedica je mesojed, vrlo je inteligentan, brz i dobar lovac. Ima 32 oštra zuba, odličan vid i sluh, a oko nozdrva i iznad očiju ima dugačke opipne dlake. Hrani se ribama, rakovima i mekušcima.

Lovi najčešće noću, a dnevno pojede 10 do 12 kilograma hrane u nekoliko obroka. Zaranja do 25 metara dubine i pod morem se zadržava pet do sedam minuta. Pri ronjenju zatvara slušne i nosne otvore.

Ugroženost i zaštita
Sredozemna medvjedica je kritično ugrožena (vrsta pred izumiranjem). Zaštićena je “Dalmatinskim dekretom“ još od 1935. godine. Ribari su je smatrali “štetočinom“ koja uništava ribolovne alate i smanjuje njihov ulov.

Danas je vrsta zaštićena brojnim hrvatskim i međunarodnim propisima kojima su predviđene visoke kazne za njihovo uznemiravanje ili ubijanje.

Više o ovom dobroćudnom jadranskom divu pročitajte u 21. broju SCUBAlife magazina.

Marinko Babićzaslužan je za neke od najatraktivnijih materijala o podvodnoj biologiji koje objavljujemo u SCUBAlifeu. Prvu ronilačku kategoriju stekao je još 1979., a kasnije je bio pripadnik specijalnih postrojbi u kojima je ronjenje bilo značajan element obuke i borbene spremnosti. Profesor je kineziologije, a zanimljivo je da roni na dah pa su sve podvodne fotografije iz njegovog opusa nastale upravo ronjenjem na dah.