Objavljene fotografije potopljene mornarice iz Prvog svjetskog rata

137

Nedavno su puštene u javnost fotografije potopljenih ostataka savezničke mornarice iz jedne od najkrvavijih bitaka Prvog svjetskog rata, epske Galipoljske bitke

Ove fotografije objavio je Australian Geographic, a prikazuju poprište događaja koji su se zbili na površini mora prije skoro stotinjak godina u epskoj Galipoljskoj bitci. Na fotografijama koje su snimili i objavili turski i australski podvodni arheolozi možete vidjeti bolničke teglenice koje su služile za prijevoz ranjenika, ali i municije. Do sada su locirane tri bolničke teglenice i motorno srce, odnosno kotao parobroda HMS Louis nasukanog na obalu u listopadu 1915. godine. Projekt, koji je prigodno nazvan Beneath Gallipoli konačno je polučio prve podvodne snimke lokaliteta i to nakon niza propalih pokušaja. Iako je ova bitka od velikog značaja za Australce, istraživanje njezinog poprišta uspješno je startalo tek u ožujku prošle godine.

Specifični lokalitet zadavao je niz poteškoća koje su ometale prvo sistematično mapiranje podmorja, a prilikom zarona nađene su i velike količine bačenog otpada. Same bolničke teglenice nalaze se na dubini od 55 metara gdje se temperatura vode kreće se oko 14 stupnjeva pa je vidljivost prilično dobra. No, brodovi su skoro u potpunosti prekriveni morskim pokrovm, stoga je istraživačkoj ekipi bilo vrlo teško naći ovako dobro vidljive artefakte. Također, treba kazati da su ove teglenice vrlo često prevozile i eksploziv. Prema povijesnim zapisima prilikom povlačenja s teglenica je na dno mora izbačeno više od 6 milijuna naboja raznog ratnog streljiva. Ovo su prve fotografije koje su puštene u javnost, a do sljedećih će se čekati još godinu dana za kada je zakazana nova ekspedicija. O dosadašnjim pokušajima i prvim konkretnim nalazima turska televizija je snimila i opsežni dokumentarni film.

Galipoljska bitka jedna je od najkrvavijih bitaka Prvog svjetskog rata. Vodila se od 25. travnja 1915. do 6. siječnja 1916. godine. Odluku da se desantom osvoji Galipoljski poluotok saveznički zapovjednici su donijeli nakon niza uzaludnih pokušaja bombardiranja s mora po vanjskim utvrdama koje su štitile ulaz u tjesnac Dardaneli. Osvajanjem poluotoka saveznici bi sebi omogućili pristup Carigradu, s konačnim ciljem njegovog zauzimanja, čime bi se iz daljnjeg toka rata izbacilo Osmansko Carstvo i ponovno otvorila ruta za opskrbu Rusije. Snage Antante su mahom sačinjavale trupe Britanskog Carstva izvan Engleske (Irska, Australija i Novi Zeland), koje su činili dobrovoljci i neredovna vojska, što se ranije smatralo jednim od glavnih razloga katastrofalnog poraza saveznika. Danas se smatra kako razlog potpune propasti invazije leži u nizu grešaka koje su načinili zapovjednici operacije.

Tursku vojsku je predvodio Kemal Atatürk, kasniji utemeljitelj turske republike te njezin prvi predsjednik, koji je svoj vojni ugled stekao upravo na bojnom polju kod Galipolja. Danas Galipolje u Australiji i Novom Zelandu predstavlja simbol velikog, nepotrebnog i uzaludnog stradanja te se u tim zemljama 25. travnja svake godine obilježava Anzac Day, spomen na žrtve Galipolja. Osim pod nazivom Galipoljska bitka, ova se bitka još zove, prema turskim izvorima, Çanakkale Savaşları, “Bitke kod Čanakkale” (prema gradu Çanakkale na južnoj azijskoj strani Dardanela).

O bitci je snimljeno nekoliko filmova, od kojih je Galipolje, australskog redatelja Petera Weira, zasigurno najpoznatiji. U njemu glavnu ulogu tumači vjerojatno najpoznatiji australski glumac Mel Gibson.