Turistička zajednica Istarske županije i primorske lokalne turističke zajednice ove regije implementirale su novi turistički proizvod koji će razveseliti sve ljubitelje morskog plavetnila jer od sada mogu otkrivati tajanstveni istarski podvodni svijet te pristupiti zanimljivim lokacijama i uživati u njihovoj ljepoti na nov način, izvještava Morski.hr.
Radi se o 17 istarskih destinacija koje su pristupile projektu. Njihova obala i prateće mikrolokacije protekle dvije godine pomno su istražene i sondirane, a zabilježene su i njihove geomorfološke karakteristike, dubine, flora i fauna, da bi na kraju bile odabrane one najživopisnije i pogodne za ronjenje (snorkeling).
Istraživanje podmorja i promatranje podvodnog svijeta; iznimno uzbudljiv i lagan sport na moru prikladan za gotovo sve dobne skupine što ga čini idealnom ljetnom obiteljskom zabavom. S obzirom na to da ljudske oči nisu prilagođene za gledanje i disanje ispod razine mora, maska i disalica obavezni su dodaci za ugodno i veselo ronjenje.
Od pamtivijeka je more poveznica naroda i kultura. Prvi trgovački putovi na Sredozemlju prolazili su upravo uz istarsku obalu koja je najdublje usječena u europski kontinent. Morem su se otkrivale nove civilizacije, upoznavale egzotične robe i začini, ali i razmjenjivale priče i vjerovanja. More nas oduvijek hrani, mnogima je posao, ali i nepresušno vrelo inspiracije za umjetnike, pjesnike i istraživače.
Poznato je da je obala Istre, uključujući otočiće i hridi, duga preko 500 kilometara. Na zapadnoj strani poluotoka more je nešto pliće, a obala razvedenija, dok je na istočnoj dublje s obalom koju krase visoke klisure i neobični krajobrazi zadivljujuće ljepote. Sjeverni Jadran manje je slan od ostatka Jadranskog mora poradi dotoka slatke vode mnogih alpskih rijeka i rijeke Po. Prosječna temperatura mora zimi je 11 stupnjeva Celzija pa sezona kupanja počinje vrlo rano, a mnogi stanovnici ne prestaju se kupati tijekom cijele godine. Ljeti temperatura plićaka može doseći i preko 26 stupnjeva Celzija, no uvijek se na nekom žalu može pronaći hladnije more, ovisno o dubini ili postojanju podzemnog slatkovodnog pritoka. Također, upravo je sjeverni Jadran zbog raznih specifičnih utjecaja najproduktivnije područje u cijelom Sredozemnom moru, piše Morski.hr.
Razvoj Snorkeling proizvoda može dovesti i do ekonomske koristi za lokalno gospodarstvo tako da se stvore nove prilike za zapošljavanje lokalnih vodiča koji mogu pružati usluge obilaska uz istovremeno poticanje zaštite morskog okoliša, a ujedno se potiče kupnja opreme u lokalnim prodajnim punktovima.
Ovaj turistički proizvod omogućava turistima da saznaju i nauče više o morskom životu, ekosustavima i pitanjima očuvanja podmorja. “Putem vođenih obilazaka ili programa tumačenja posjetitelji mogu steći znanja o važnosti održivih praksi i prijetnjama s kojima se suočava morski okoliš. Aktivnosti snorkelinga također pružaju priliku istraživačima za proučavanje morskih ekosustava, praćenje bioraznolikosti i prikupljanje vrijednih podataka u svrhu očuvanja”, izjavio je Denis Ivošević, direktor Turističke zajednice Istarske županije, prenosi Morski.hr.
