Na mjestima jakih morskih struja buja život, a predatori poput tuna, barakuda, morskih pasa i ostalih grabežljivaca upravo na ta mjesta “dolaze u shoping za ručak”.
Stoga su ronioci često oduševljeni upravo ronjenjima u morskim strujama jer tako mogu doživjeti svu raskoš podvodnoga života. No, jake morske ili riječne struje zahtijevaju i poseban oprez prilikom ronjenja, a “drift dive” (ronjenje u jakim strujama) kod nekih ronilaca izaziva čak i strah. Naravno, poput mnogih drugih aspekata ronjenja i drift dive zahtijeva iskustvo i razumijevanje ovakvih urona. Zato je važno uvijek imati na umu da morske struje mogu biti nepredvidive te odnijeti ronioca dublje i dalje nego što je očekivao. Tako su mnogi ronioci iznenađeni nakon što izrone i ustanove da nisu u blizini obale ili ronilačkoga broda s kojega su zaronili, a neke od takvih situacija zahtijevaju i potragu i spašavanje “odlutalih” ronilaca.
Jakost vodenih struja izražava se u čvorovima (nautička milja po satu). Srednje brzine morskih struja u Jadranu su oko pola čvora, ali mogu doseći brzinu i veću od pet čvorova (ekstremno jake vodene struje). Brzina struja mijenja se u pojedinim područjima te ovisi i o vremenskim razdobljima. Radi ilustracije, brzina hoda čovjeka je prosječno 2,6 čvorova, a brzina podvodnih ronilica s daljinskim upravljanjem najčešće je isto toliko. Ako ste ikada imali priliku gledati podvodnu ronilicu tijekom zarona, shvatili ste da se kreće vrlo brzo u usporedbi s roniocima. Ribe najčešće plivaju sporije od dva čvora, ali poneke vrste mogu plivati i znatno brže od deset čvorova. Usporedbe radi, recimo i to da je brzina vjetra od deset čvorova na kopnu dovoljna da razvije zastavu na jarbolu tako da bude cijela vidljiva i paralelna s tlom, a brzina vodene struje od samo pola čvora dovoljna je da ronioca postavi u horizontalan položaj poput zastave. Brzina vodene struje veća od jednog čvora može vam skinuti masku s glave, a ako je struja jača od dva čvora, masku više nećete moći uhvatiti i vratiti na glavu.
S obzirom na smjer morske struje mogu biti horizontalne ili vertikalne, ali postoje i struje koje se javljaju kao posljedica pokretanja vodenih masa iz toplijih u hladnija područja pri čemu se površinski sloj hladi te spušta prema dnu, a neke se morske struje kreću u krug pri čemu os rotacije može biti različita (horizontalna, vertikalna ili kosa). Stoga prilikom ronjenja uvijek nastojimo odrediti smjer struje.
Uobičajena ronjenja najčešće se odvijaju tako da se na početku urona krećemo protiv struje, da bismo se na povratku vraćali sa strujom. No, ako se radi o drift dive-u (namjernom ronjenju u jakim strujama) krećemo se u morskoj struji te dopuštamo da nas ona nosi. Takva su ronjenja specifična i po tome što je mjesto urona udaljeno od mjesta izrona. Najčešće se na uron kreće skokom s broda, a onda brod odlazi na mjesto na kojem se očekuje izron ronilaca. Pri tome je vrlo važno da voditelj ronjenja i kapetan broda dobro poznaju situaciju i dobro procijene morsku struju kako bi se brod postavio što bliže očekivanom mjestu izrona. Skok u more često se radi dok se brod s roniocima polako kreće prema naprijed pa ronioci moraju biti spremni i poredani u kolonu kako se ne bi previše raštrkali po površini.
Površinske morske struje često se razlikuju od onih na dubini ronjenja i po brzini, ali ponekad i po smjeru kretanja. Stoga neki od drift dive urona počinju skokom s ispražnjenim kompenzatorom plovnosti te uron počinje odmah (bez zadržavanja na površini), a grupa se skuplja na unaprijed dogovorenoj dubini s koje onda počinje kretanje u struji. Takav zaron nije za neiskusne ronioce! Radi se o vještini koju treba uvježbati ranije na mjestima bez morskih struja, a iziskuje besprijekornu kontrolu plovnosti. Naime, potrebno je u pravom trenutku zaustaviti poniranje u dubinu precizno doziranim upuhivanjem zraka u kompenzator, uz istovremeno kontroliranje kompenziranja maske i ušiju. Važno je pri tome i pratiti svoga ronilačkog partnera te se ne odvajati od grupe. Obično se nakon toga ronioci kreću nošeni morskom strujom s tek blagim korekcijama smjera (perajama i naginjanjem tijela), a prizori, koje tada gledaju su veličanstveni jer se kornjače, ribe i ostali morski svijet kreće u istom ritmu.
Kod drift dive ronjenja najčešće se primjenjuje pravilo jedne trećine (pravilo koje primjenjuju speleoronioci), što znači da se uron odvija normalno do jedne trećine potrošenosti disajnoga medija u boci, druga trećina koristi se za dolazak na mjesto izrona i izron, a treća je rezerva te se eventualno koristi na površini kod velikih valova dok se čeka prilazak ronilačkoga broda ili za plivanje prema ronilačkome brodu (ili kopnu). Tu je također izuzetno važno pratiti grupu i svoga buddy-ja. Ako vam se dogodi da izgubite grupu, ali ostanete zajedno sa svojim buddy-jem te se i dalje krećete u istoj struji, ne brinite. Grupa je ispred vas ili iza vas i najvjerojatnije ćete se uskoro sresti na mjestu izrona.
Naravno, morske struje mogu promijeniti svoju brzinu pa čak i smjer i tijekom urona, ali ako se radi o mjestu na kojem se često roni, iskusni voditelji i instruktori poznaju prirodu morskih struja te u skladu s tim vode uron. Ipak, postoji mogućnost da se uslijed promjene smjera (ili brzine) morske struje odvojite od grupe i nađete sami u plavetnilu nošeni morskom strujom. Važno je tada ne paničariti i ne pokušavati se boriti protiv struje! Provjerite dubinu jer vas struje mogu povući dolje, provjerite tlak disajnoga medija u boci i pokušajte plivati okomito na struju. Obično takve struje zahvaćaju uže područje pa je vrlo vjerojatno da ćete se izvući iz struje plivajući okomito na nju. Ako se nakon toga ne možete orijentirati i ne vidite svoju grupu, napušite signalnu plutaču i polako krenite u izron. Naime, vjerojatno ste iscrpljeni i najsigurnije je izroniti uz plutaču koju će vidjeti vaš ronilački brod i doći po vas. Ne brinite, kod drift dive ronjenja to nije jako neuobičajena situacija i posada broda navikla je na takve situacije te promatra površinu kako bi uočili eventualne “izgubljene ronioce”.
Važno je da na drift dive urone ponesete signalnu ronilačku plutaču (surface marker buoy (SMB)), a imajte na umu i da vam morska struja može skinuti masku s lica ili je čak potpuno strgnuti s glave pa će vam biti od koristi da ponesete i rezervnu masku (zakvačenu za kompenzator ili u džepu).
Da zaključimo, ronjenja u jakim strujama svakako nisu za početnike, ali nude prekrasne prizore i situacije koje je nemoguće doživjeti na mjestima gdje nema struja. Koralji se otvaraju, ribice se skupljaju i hrane, a predatori vrebaju plijen – cijeli hranidbeni lanac u jednom kadru! Stoga, ako još niste, pripremite se za drift dive, uvježbajte svoje ronilačke vještine i upustite se u drift dive avanturu.
