U Rijeci je 18.4.2026. održan 3. Međunarodni simpozij podvodne medicine u organizaciji Zavoda za podvodnu i hiperbaričnu medicinu KBC Rijeka i Centra za istraživanja i edukaciju u podvodnoj, hiperbaričnoj i pomorskoj medicini Medicinskog fakulteta u Rijeci.
Simpozij je bio posvećen nesvakidašnjim oblicima dekompresijske bolesti te dijagnostičkim i terapijskim dilemama u tim situacijama, ali i drugim temama vezanim uz podvodnu medicinu, ronjenje i sigurnost u ronjenju. Uz medicinare koji se bave liječenjem nastradalih ronilaca, na simpoziju su bili i rekreativni ronioci te pripadnici specijalnih, profesionalnih i spasilačkih službi i drugih ronilačkih struktura.
Eminentni stručnjaci kojima je podvodna medicina dugogodišnji dio profesionalnog kurikuluma sve su zainteresirali svojim predavanjima, a kratke sažetke samo nekih od predavanja možete pročitati u nastavku.
Ronilačka sigurnost i prevencija nezgoda
Autor: Sandra Sertić, univ. mag. med. techn. (Operater pulta barokomore Zavoda za podvodnu i hiperbaričnu medicinu, KBC Rijeka; instruktor ronjenja)
Ronjenje predstavlja specifičnu aktivnost u kojoj je ljudski organizam izložen povišenom tlaku i promijenjenim fizikalnim uvjetima. Podvodna medicina bavi se proučavanjem utjecaja tih uvjeta na organizam te obuhvaća prevenciju, dijagnostiku i liječenje ronilačkih ozljeda i bolesti. Dijeli se na podvodnu medicinu ronjenja i hiperbaričnu medicinu koje zajedno čine temelj sigurnog pristupa ovoj aktivnosti.
Tijekom ronjenja na organizam djeluju osnovni fizikalni zakoni (Boyleov, Henryjev i Daltonov) čije posljedice mogu dovesti do patoloških stanja poput barotrauma, dekompresijske bolesti, plinske embolije, dušične narkoze i toksičnosti kisika. Pravovremeno prepoznavanje i liječenje, prvenstveno primjenom kisika i hiperbarične oksigenoterapije, ključno je za ishod ovih stanja.
Središnje mjesto u smanjenju rizika ima edukativna prevencija koja se temelji na suradnji multidisciplinarnog tima: ronilac – instruktor ronjenja – liječnik opće prakse – specijalist medicine rada – stručnjaci iz hiperbaričnih centara i zavoda. Svaki od sudionika ima jasno definiranu ulogu. Naglasak je na kontinuiranoj edukaciji ronilaca, pravilnoj procjeni zdravstvenog statusa prije ronjenja te pridržavanju standardiziranih procedura. Time se većina nezgoda može spriječiti prije nego što nastanu. Upravo integrirani pristup koji povezuje znanje, medicinsku procjenu i praktične vještine predstavlja najučinkovitiji model prevencije.
U Republici Hrvatskoj sigurnost ronjenja dodatno je regulirana kroz zakonodavni okvir koji definira uvjete za obavljanje ronilačkih aktivnosti, edukaciju i zdravstvenu sposobnost ronilaca. Sustavna edukacija i suradnja svih sudionika ključ su unapređenja sigurnosti i smanjenja incidencije ronilačkih nezgoda.
Ronjenje u sigurnosti
Autor: mag.oec. Neven Lukas, President IANTD ADRIATIC, AISTS Tridente’doro 2022
Prema raznim izvorima godišnje u svijetu smrtno strada oko 20-25 tehničkih ronilaca, prvenstveno u ronjenju s aparatima zatvorenog kruga te aparatima otvorenog kruga. Nesreće su uzrokovane najviše ljudskom greškom, nepoštivanjem ronilačkih standarda i procedura, a tek mali broj nesreća može se pripisati greškama i kvaru opreme.
Zaključno ovo izlaganje posebno ističe da su vrhunska obuka, iskustvo, tehnološka pripremljenost i kontrola vlastitog “ega” ključni faktori za sigurno izvođenje ekstremnih tehničkih zarona.
Sveobuhvatna sigurnost ronilaca u visokorizičnim operacijama (medicinski aspekt)
Autor: Sandra Musić, BSc. Zdravstvenih nauka (Medicinar-spasilac-deminer / Federalna uprava civile zaštite Bosne i Hercegovine)
Sigurnost u visoko rizičnim ronilačkim operacijama predstavlja kompleksan, multidisciplinaran proces koji započinje detaljnom medicinskom procjenom ronilaca, nastavlja se kontinuiranim nadzorom tijekom aktivnosti te završava adekvatnim postronilačkim zbrinjavanjem i evaluacijom.
Medicinska priprema ronilaca
Medicinska priprema podrazumijeva sveobuhvatan klinički pregled s fokusom na kardiovaskularni, respiratorni i neurološki sustav, uz procjenu funkcionalne sposobnosti organizma za izlaganje hiperbaričnim uvjetima. Poseban značaj ima identifikacija predisponirajućih faktora za razvoj dekompresijske bolesti (DCS), arterijske plinske embolije (AGE), kao i poremećaja plinske razmjene poput hipoksije i hiperkapnije. Psihofizička stabilnost ronioca čini integralni dio medicinske evaluacije.
Monitoring i sigurnost tijekom ronjenja
Tijekom ronjenja kontinuirani monitoring i striktno pridržavanje dekompresijskih protokola, kao i pravilno upravljanje plinskim mješavinama, ključni su za prevenciju akutnih i odgođenih komplikacija.
Postronilačka medicinska briga
Postronilačka medicinska briga uključuje opservaciju ronioca, ranu identifikaciju simptoma kao što su neurološki ispadi, respiratorne tegobe ili muskuloskeletni bolovi te pravovremenu primjenu terapijskih mjera.
Inicijalno zbrinjavanje i terapija
Standard inicijalnog zbrinjavanja podrazumijeva primjenu 100% medicinskog kisika, hemodinamsku stabilizaciju i hitno upućivanje u hiperbaričnu komoru radi rekompresijske terapije u skladu s važećim protokolima.
Značaj MEDEVAC-a
Efikasan i pravovremeno organiziran MEDEVAC (medical evacuation) sustav predstavlja ključnu kariku u lancu preživljavanja omogućavajući brzi transport do adekvatne zdravstvene ustanove i značajno smanjujući rizik od trajnih posljedica. Sigurnost ronilaca u visoko rizičnim operacijama zahtijeva integraciju medicinske ekspertize, preventivnih strategija i jasno definiranih procedura hitnog odgovora. Samo kroz takav, sveobuhvatan pristup moguće je minimizirati rizike i osigurati optimalnu zaštitu zdravlja i života ronilaca.
Osim ovih, mnoga druga zanimljiva predavanja i rasprave eminentnih stručnjaka zadržale su pozornost prisutnih do kasnih popodnevnih sati, a više o Simpoziju i temama koje su obrađene moći ćete pročitati u ljetnom broju SCUBAlife magazina.
