Što su točno koralji i što su koraljni grebeni – to su pitanja koja čak i nekim roniocima izazivaju nedoumicu pa ne znaju baš točan odgovor.
Odgovor bi mogao zvučati jednostavno – koralji su životinje srodne meduzama i vlasuljama koje uz pomoć svojih fotosintetskih simbionata stvaraju nevjerojatne strukture zvane koraljni grebeni. No na pitanje jesu li koralji biljke, životinje ili minerali odgovor nije baš jednoznačan. Koralji su zapravo sve troje: koraljni polip je životinja, u sebi sadrži fotosintetske alge (biljni element) i posjeduje kostur od kalcijeva karbonata (mineralni element)!
Koralji su životinje
Koralji su životinje – oni su morski beskralježnjaci iz koljena žarnjaka (*Cnidaria*), baš kao i meduze ili vlasulje. Pojedinačna koraljna životinja, zvana polip, ima usta okružena lovkama kojima skuplja hranu – to izgleda vrlo slično vlasulji. Pojedinačni koraljni polip vrlo je malen; greben nastaje kada mnogi polipi žive jedni blizu drugih. No iako koraljne lovke prikupljaju neku količinu hrane za polip, to nije dovoljno za preživljavanje.
Koralji su biljke
Koralji su biljke – u njima žive fotosintetske alge zvane zooksantele! Ovo je klasičan primjer uzajamne simbioze. Zooksantele hrane koraljnu životinju, dok koraljna životinja štiti zooksantele od grabežljivaca. Upravo te zooksantele daju koraljima njihovu prekrasnu boju, a njihov gubitak (izbacivanje iz koralja) dovodi do izbjeljivanja koralja (poprimanja bijele boje i često, iako ne uvijek, ugibanja).
Koralji su minerali
Koralji su minerali, barem neki od njih. Tvrdi koralji koji grade grebene izlučuju kostur od kalcijeva karbonata koji tvori koraljne grebene koje ronioci toliko vole. To složeno, trodimenzionalno stanište pruža dom bezbrojnim vrstama morskih organizama. Koraljni grebeni ekosustavi su s nevjerojatnom bioraznolikošću; iako zauzimaju manje od jedan posto Zemljine površine, dom su za oko 25 posto svih poznatih vrsta morskih životinja.
Tvrdi koralji vs. meki koralji
Tvrdi koralji sporo rastu, grade grebene, izlučuju kalcijev karbonat i čine temelj grebena. Poznati primjeri uključuju koralj mozgovnjak, koralje jelenski i losov rog (rod *Acropora*), planinski zvjezdasti koralj i stupasti koralj. Mnoge od ovih vrsta pogođene su izbjeljivanjem koralja i bolešću gubitka tkiva kamenih koralja.
S druge strane, meki koralji više nalikuju papratima. Oni ne grade grebene i nemaju kostur od kalcijeva karbonata. Među čestim mekim koraljima koje ronioci viđaju su gorgonije (lepezasti koralji), pulsirajući koralj Xenia, bičasti koralji i kožasti koralji.
Očuvanje koralja
Ne možemo govoriti o koraljnim grebenima, a da ne spomenemo njihovo očuvanje. Nažalost, koralji i grebeni koje oni tvore ozbiljno su ugroženi. Neke grebene ugrožavaju štetne ribolovne prakse, ali i sami nepažljivi ronioci koji perajama mogu oštetiti greben.
Ipak, daleko najveća prijetnja su klimatske promjene. Opasno visoke temperature vode uzrokuju masovna izbjeljivanja razmjera kakve dosad nismo vidjeli. Međuvladin panel o klimatskim promjenama (IPCC) izvještava da će, ako globalne temperature porastu za samo 1,5 Celzijevih stupnjeva, nestati 70 do 90 posto koraljnih grebena, a ako porastu za dva stupnja, izgubit će se više od 99 posto koralja. Trenutačno smo na putu prema globalnom porastu temperature većem od dva stupnja.
Iako su pojedinačni postupci važni u borbi protiv klimatskih promjena, potrebne su nam promjene na razini cijelog društva, što zahtijeva političko vodstvo koje cijeni okoliš i uvažava znanost.