U vrijeme kad se manje roni trebalo bi povesti računa o psihofizičkoj kondiciji koju treba redovito održavati, a intenzivnije ronjenje (sezonu ronjenja) treba započeti imajući na umu neka pravila.
U našim krajevima mnogi ronioci tijekom kasne jeseni, zime i ranog proljeća ne rone ili manje rone, a u tom periodu često im se događa gubitak tjelesne snage i izdržljivosti što povećava frekvenciju disanja i potrošnju disajnog medija, srce ubrzava svoj rad, brže se troše tjelesne tekućine znojenjem i mokrenjem. Stoga svaku sezonu intenzivnijeg ronjenja treba započeti pregledom i pripremom kompletne opreme, ali i provjerom vlastitog zdravstvenog stanja. Poželjno je održavati kontinuitet kako se ne bi zaboravile ronilačke procedure te kako se organizam ne bi odvikao od ronilačkog stresa.
Nakon višemjesečne pauze poželjno je započeti s ronjenjem oprezno i postupno. Iako ponekada (vrlo rijetko) ne znamo što je uzrok akutne disbarične ronilačke bolesti, uglavnom se radi o propustima ronilaca iz neukosti ili nepažnje, a ponekada i bahatosti. Kad se pojavi makar i samo sumnja na neku od disbaričnih ronilačkih bolesti, bez odlaganja se treba javiti liječniku i potražiti pomoć u rekompresijskom centru.
Osnovna pravila za sigurno ronjenje:
– Rone oni koji znaju i mogu jer su dobro educirani
– Rone oni koji se dobro osjećaju
– Roni se zdrav, odmoran, naspavan, dobro hidriran
– Roni se s ispravnom i održavanom opremom
– Roni se maksimalno sigurno, izbjegavajući same granice
– Roni se u skupini ili barem s još jednim roniocem (nikada sam) i svi u skupini trebaju voditi računa o ostalima
– Ne roniti odmah po dolasku na more iz udaljene destinacije, a osobito ne odlaziti na put avionom ili automobilom preko planina nekoliko sati nakon zadnjeg ronjenja
– Svaki zdravstveni problem tijekom i nakon ronjenja je disbarična bolest dok se ne dokaže da nije
– Provjeriti dostupnost rekompresijskih centara blizu mjesta ronjenja
Dr. Mario Franolić je specijalist hitne medicine, liječnik podvodne i hiperbarične medicine, mentor u Zavodu za podvodnu i hiperbaričnu medicinu KBC Rijeka i pripadnik HGSS-a sa zvanjem gorskog spašavatelja te instruktor Komisije za medicinu spašavanja HGSS-a.
