Povodom Europskog tjedna mentalnog zdravlja objavljeni su prvi nalazi međunarodne studije koja istražuje presjek ronjenja i psihološke dobrobiti mladih.
Istraživanje je provedeno na 1669 ronilaca (u dobi od 18 do 29 godina) na šest jezika, a otkriva izuzetno otporan profil među ispitanicima. Najznačajniji nalazi uključuju visoke razine mentalne dobrobiti, dominaciju pozitivnih emocionalnih stanja i duboku psihološku privrženost ronjenju kao terapijskoj aktivnosti.
Projekt, financiran od strane Erasmus+ programa koji vode FFESSM, DAN Europe i HE2B, istražuje potencijal ronjenja za dobrobit mladih, integrirajući istraživanje, uključivost, okoliš i zdravlje.
Mentalno zdravlje mladih sada je glavno pitanje javnog zdravstva u Europi. U tom kontekstu ronjenje se proučava kao inovativan pristup temeljen na umjerenoj tjelesnoj aktivnosti, uranjanju u prirodni okoliš, kontroli daha, koncentraciji i društvenom aspektu aktivnosti. Upitnik, koji se sastoji od 176 pitanja i temelji se na nekoliko validiranih znanstvenih skala, jedan je od najopsežnijih alata ikada korištenih u području ronjenja. Studija se usredotočila na redovite, a ne na povremene ronioce: više od polovice ispitanika roni barem jednom mjesečno, 77% prakticira ronjenje s bocama, a 21% kombinira ronjenje s bocama i ronjenje na dah.
Dok europski pokazatelji ukazuju na kontinuirano pogoršanje mentalnog zdravlja među mladima (povećana anksioznost, poremećaji spavanja, razdražljivost ili depresivne epizode), konsolidirani rezultati istraživanja One Health Underwater pokazuju drugačiju sliku za ispitane mlade ronioce. Općenito, sudionici pokazuju visoku razinu mentalnog blagostanja, s WEMWBS 1 rezultatima iznad 55/70. Više od 80% izvještava da se redovito osjećaju radosno, opušteno, sposobno jasno razmišljati ili otvoreno za nova iskustva. Analiza profila raspoloženja potvrđuje ovaj trend: pozitivni pridjevi (aktivan, miran, pažljiv, u formi, opušten) nadmašuju negativna emocionalna stanja. Preko 90% ispitanika opisuje sebe kao aktivne, 86% kao mirne i pažljive, dok pokazatelji napetosti ili razdražljivosti ostaju u manjini. Još jedan snažan pokazatelj: 93% sudionika smatra ronjenje važnom aktivnošću u svom životu, a više od jednog od dva ronioca roni barem jednom mjesečno, što sugerira da se ne radi o jednokratnom iskustvu, već o praksi integriranoj u pravi način života.
Osim isključivo sportske dimenzije, ovi rezultati pojačavaju hipotezu da ronjenje angažira čimbenike prepoznate po svom utjecaju na dobrobit: uranjanje u prirodni okoliš, kontrolirano disanje, održivu pažnju, samopouzdanje, suradnju s partnerom u ronjenju i emocionalnu regulaciju.
“Ronjenje nudi jedinstveno okruženje u kojem se tjelesna aktivnost, svjesnost i emocionalna regulacija spajaju“, naglašava prof. Costantino Balestra (potpredsjednik za istraživanje i obrazovanje, DAN Europe). “Ronjenje pod pravim uvjetima doprinosi mentalnom blagostanju angažiranjem parasimpatičkog živčanog sustava koji pomaže tijelu da se opusti i zacijeli“, napominje dr. Frédéric Di Meglio (predsjednik FFESSM-a).
Ovi rezultati potvrđuju potencijal ronjenja kao alata za promicanje dobrobiti i javnog zdravlja, posebno među mlađim generacijama. U vrijeme kada europski kreatori politika traže inovativna rješenja za krizu mentalnog zdravlja, ronjenje bi se moglo pojaviti kao nedovoljno iskorištena poluga.
Kako početni rezultati ističu obećavajuću vezu između ronjenja i mentalnog blagostanja, projekt će ovog ljeta pokrenuti novu fazu u Francuskoj s kampom organiziranim u centru UCPA. Skupina ronilaca bit će praćena tijekom određenog razdoblja korištenjem longitudinalne metodologije: svaki sudionik služit će kao vlastita kontrola, s ponovljenim procjenama putem upitnika i analize biomarkera u slini. Naknadni razvoj imat će za cilj integrirati ronjenje u nadzirane, inkluzivne programe zdravlja i fitnesa prilagođene ranjivim mladima, a zatim širiti obrazovne resurse i konačne rezultate stručnjacima, kreatorima politika i široj javnosti.
U konačnici, One Health Underwater ima za cilj uspostaviti ronjenje kao vjerodostojnu i inovativnu alternativu konvencionalnim pristupima dobrobiti, posebno za najranjivije mlade ljude. Osim psihološke dobrobiti, ovaj pristup također potiče otpornost, aktivno građanstvo i poštovanje morskog okoliša među mlađim generacijama.