Opseg prihoda ostvarenih od rekreativnog ronjenja prvi je put kvantificiran u međunarodnoj studiji.
Autori ovog opsežnog istraživanja tvrde da brojka od više od 20 milijardi eura pruža značajan ekonomski poticaj za očuvanje mora. Studija je također otkrila koliko se ronjenja sada odvija unutar zaštićenih morskih područja i koliko je profesionalnih ronilaca porijeklom iz zemalja u kojima rade. Ronjenje doprinosi globalnom gospodarstvu, kaže morski biolog Octavio Aburto-Oropeza sa Scripps Instituta za oceanografiju Sveučilišta Kalifornija i smatra se da podržava do 124 000 radnih mjesta u 170 zemalja svijeta.
Nova studija za koju se kaže da pruža prvu sveobuhvatnu procjenu svjetskog gospodarskog utjecaja ronilačke industrije dio je projekta Atlas Aquatica (projekt UN-a). Autori studije nadaju se da će ovo istraživanje pomoći u organiziranju sektora kako bi mu se dao veći politički utjecaj te poticaj očuvanju mora.
Iako je turizam temeljen na morima I oceanima već prepoznat kao ekonomska snaga, specifičan doprinos ronjenja prethodno nije bio istražen na globalnoj razini, kažu autori. Ovaj propust otežao je zagovornicima očuvanja oceana navođenje ekonomskih koristi ronjenja. “Možete jedriti ili surfati iznad mrtvog oceana, ali ronioci primjećuju kad nema riba – to je zapravo aktivnost koja ovisi o zdravlju sustava“, ističe koautor studije Fabio Favoretto, koordinator Atlas Aquatica i postdoktorski istraživač na Scripps-u. “To je pozitivno za očuvanje prirode jer ronioce čini saveznicima.“
Povećano očuvanje mora i oceana može povećati prihode od ronjenja privlačenjem više ronilaca spremnih platiti više cijene kako bi se susreli s raznolikijim i brojnijim morskim životom koji omogućuju mjere očuvanja. Prethodna istraživanja su pokazala sklonost ronilaca prema zaštićenim morskim područjima, što je također potkrijepljeno podacima koji pokazuju da se oko 70% svih zarona na moru odvija unutar tih područja. Studija je također otkrila da je 80% zaposlenika u ronilačkoj industriji lokalno ili nacionalno stanovništvo.
“Za razliku od masovnog turizma koji može naštetiti lokalnim zajednicama i morskom okolišu, ronilački turizam, kada se njime dobro upravlja, može biti ekonomski održiv, društveno pravedan i ekološki održiv“, kaže Anna Schuhbauer, glavna autorica studije i znanstvenica za ribarstvo na Sveučilištu British Columbia. “S osobnim interesom za zdrave ekosustave i bogat morski život ronilački operateri prirodni su saveznici u naporima za očuvanje mora i oceana.“
Istraživači sada preporučuju standardizaciju sustava praćenja u cijeloj industriji, formalno uključivanje ronilačkih operatera u odluke o upravljanju morskim resursima i prepoznavanje ekoturizma kao središnje komponente održivih oceanskih ili “plavih“ gospodarstava.