Novo istraživanje otkriva da kontrolirani izroni u hitnim slučajevima mogu uzrokovati skriveni stres na plućima kod ronilaca.
Provedeno istraživanje pokazalo je da kontrolirani izroni u hitnim slučajevima mogu izazvati skriveni stres na plućima kod ronilaca čak i kada ne pokazuju simptome. Hitni kontrolirani izroni obično su dio obuke ronilaca već na početničkom tečaju ronjenja. Cilj ovakvih izrona je spriječiti prekomjerno širenje pluća tijekom izrona u hitnim slučajevima. Međutim, do danas su rizici hitnih kontroliranih izrona bili malo proučavani i loše dokumentirani.
Nova izvješća o nekim slučajevima povezala su hitne kontrolirane izrone s problemima koji se mogu javiti nakon takvog izrona, a do sada nisu bili pripisivani ovakvim izronima. Radi se o simptomima koji mogu biti samo blagi kašalj, ali i po život opasan pneumotoraks, pneumomedijastinum i cerebralna arterijska plinska embolija. Neki znanstvenici inzistiraju da ove ozljede proizlaze iz nepravilne tehnike izrona zbog nemogućnosti kontinuiranog izdisaja. Također naglašavaju važnost nadzora instruktora prilikom treniranja hitnih kontroliranih izrona.
Tim francuskih ronilačkih liječnika posumnjao je da bi i neki mehanički čimbenici mogli igrati ulogu kod pojave navedenih problema pa su proveli istraživanje i zabilježili ekstravaskularnu vodu u plućima povezanu s plućnim edemom kod hitnih kontroliranih izrona. Rezultati su bili zanimljivi jer je tim otkrio da se količina ekstravaskularne tekućine značajno razlikuje među pojedincima, što sugerira na osobnu osjetljivost na promjene tlaka i volumena tijekom izrona. Ovi nalazi ukazuju na to da čak ni obučeni ronioci ne usklađuju dosljedno izdisajni napor s ekspanzijom plina prilikom kontroliranog izrona u hitnim slučajevima, što potencijalno povećava mehanički stres na pluća.
