Podvodni arheolozi otkrili su izvanredno dobro očuvanu olupinu broda staru 2000 godina uz obalu Aleksandrije.
Za ostatke ove olupine vjeruje se da je jedna od drevnih egipatskih “teglenica za razonodu” ili talamagoi, a radi se o plovilima koja su korištena za ceremonijalna i “ležerna” putovanja u velikoj luci Ptolemeja.
Olupina otkrivena u potopljenoj luci Kraljevskog otoka Antirhodos, nekada dijela golemog aleksandrijskog Portus Magnusa, pronađena je tijekom iskapanja koje je vodio Institut Européen d’Archéologie Sous-Marine (IEASM) pod vodstvom Francka Goddija. Sačuvane drvene grede mjere oko 28 metara, što odgovara izvornom plovilu dugom otprilike 35 metara i širokom sedam metara. Trup s ravnim dnom, tvrdim rubom na pramcu i zaobljenom krmom čini se da je dizajniran kako bi se maksimizirala širina središnjeg paviljona – prepoznatljiva značajka ovih luksuznih ceremonijalnih plovila. Grafiti na grčkom jeziku otkriveni na središnjem dijelu broda datiraju olupinu u prvu polovicu prvog stoljeća nove ere. Natpisi podupiru hipotezu da je brod izgrađen u Aleksandriji i da je imao raskošno ukrašenu kabinu. Dokazi upućuju na to da je bio pokretan isključivo veslima.
“Ovo je izuzetno uzbudljivo jer je to prvi put da je takav brod otkriven u Egiptu”, rekao je Goddio nakon otkrića ove teglenice. Napomenuo je da konfiguracija broda odgovara drevnim opisima talamagoa, teglenica dizajniranih za razonodu ili ritualnu upotrebu duž aleksandrijskih plovnih putova. Položaj olupine, u kombinaciji s njezinim dizajnom i datiranjem, jača ovo ritualno tumačenje. Iako je istraživanje olupine u ranoj fazi, Goddio je rekao da olupina nudi fascinantan uvid u život, religiju, luksuz i užitak na plovnim putovima ranog rimskog Egipta. Dodao je da ikonografija talamagoja preživljava u nekoliko umjetničkih djela, uključujući prikaz na nilskom mozaiku Palestrine koji prikazuje plemiće kako love nilske konje iz sličnih brodova s kabinama. Neki od najpoznatijih talamagoja bile su plutajuće palače Ptolemeja, uključujući teglenicu Kleopatre VII. koju je koristila za obilazak Julija Cezara kroz znamenitosti Egipta 47. godine prije Krista.
Više od tri desetljeća Goddiov tim mapira potopljenu kraljevsku četvrt Aleksandrije otkrivajući palače, hramove i lučke građevine izgubljene u potresima i slijeganju tla. Ovo najnovije otkriće dodaje neviđenu novu dimenziju – prvi arheološki primjer teglenice za razonodu koja je nekoć opisana u povijesnim tekstovima, ali nikada prije nije identificirana.
Stanko Borić je iskusni novinar i urednik web portal www.scubalife.hr, a piše o svim ronilačkim temama, od ronilačke opreme, putovanja, fotografije, povijesti ronjenja, asocijacijama, lokacijama...