Potonuli brod kod Mljeta skrivao je zlato, rubine i smaragde, a pretpostavlja se da je prevozio carsku pratnju.
Iako je olupina otkrivena prije više od desetljeća na morskom dnu kod Mljeta, tek sada su neki nalazi postali jasnije pa je vjerojatno da je prevozio visokorangiranu osobu i njezinu pratnju. Podvodni arheolozi taj zaključak temelje na zlatnom nakitu pronađenom u olupini.
Naime, sada su prvi put javno objavljeni rezultati višegodišnjeg podvodnog istraživanja, a stručnjaci navode da olupina potječe iz 7. ili 8. stoljeća te da pronađeni predmeti potvrđuju da nije riječ o običnom trgovačkom brodu. Među nalazima su zlatnici iz razdoblja Heraklijeve dinastije, kopče ukrašene rubinima, smaragdima i biserima te zlatni prsten pečatnjak s likom cara. “Takav prsten sigurno nije mogao nositi bilo tko”, rekao je Pavle Dugonjić, voditelj Odjela za podvodnu arheologiju Hrvatskog restauratorskog zavoda. Njegov je tim proteklih deset godina, uz pomoć profesionalne ronilačke opreme, postupno rekonstruirao priču o brodu čiji ostaci leže na dnu mora u blizini otoka Mljeta.
Najveći nalaz zlata na Sredozemlju
“Riječ je o impresivnoj količini zlata, najvećoj ikada pronađenoj na nekom brodolomu u cijelom Sredozemlju. Nakon čišćenja i restauracije, težina pronađenih predmeta premašuje 600 grama”, izjavio je Igor Miholjek, voditelj istraživanja u Hrvatskom restauratorskom zavodu.
Bizantsko Carstvo, nasljednik Rimskog Carstva sa središtem u Konstantinopolu, nekada je dominiralo istočnim Sredozemljem. Međutim, do početka 8. stoljeća carstvo su oslabili unutarnji nemiri i počelo je gubiti svoje teritorije. “Za mene je ovo najvažniji brodolom iz tog razdoblja”, istaknuo je Justin Leidwanger, profesor arheologije sa Sveučilišta Stanford. “Ako proučavate kraj kasnog Rimskog Carstva i njegovu transformaciju u srednjovjekovni svijet, ovo je ključno nalazište. Ono nam omogućuje da razumijemo kako su pomorske rute povezivale Sredozemlje, kako se ono počelo dijeliti i kako se carstvo na kraju raspalo.”