Studija objavljena u časopisu Conservation Letters analizirala je ponašanje više od 700 ronilaca na turističkim destinacijama na Filipinima i u Indoneziji, uključujući Bali.
Na temelju podataka iz više od 300 sati podvodnog promatranja istraživači, predvođeni dr. Bing Linom sa Sveučilišta u Sydneyu, zabilježili su 4981 kontakt s koraljnim grebenom među 411 ronilaca. Oko 41% tih kontakata uzrokovalo je vidljivu štetu na koraljima, od izravnog loma, do miješanja sedimenta koji može ugušiti život na grebenu, otkrili su istraživači. U prosjeku su ronioci imali 0,26 kontakata s grebenom u minuti – otprilike jedan svake četiri minute i provodili su gotovo dvije sekunde svake minute u izravnom kontaktu s grebenom.
Dr. Ronan Roche, predavač na Školi za oceanske znanosti Sveučilišta Bangor koji je pomogao u razvoju metodologije za terenski rad u Indoneziji i na Filipinima, a kasnije radio na interpretaciji skupa podataka i pisanju rada, rekao je: “Ovaj skup podataka omogućuje nam da s neviđenom razinom pouzdanosti razumijemo razine oštećenja grebena uzrokovanih ronilačkim turistima. Pokazuje da su štetni kontakti ronilaca s grebenima bili česti, ali uglavnom nenamjerni te otkriva da program Zelene peraje može biti učinkovit u smanjenju broja kontakata. Globalne klimatske promjene dominantan su pritisak na koraljne grebene, ali smanjenje lokaliziranih pritisaka na koraljne grebene sve je važnije. Upravitelji grebena ne mogu smanjiti temperaturu mora, ali mogu kontrolirati lokalne pritiske poput ronjenja, a to pomaže koraljima da se oporave i razmnože nakon štetnih događaja izbjeljivanja koralja. U konačnici, ovo istraživanje ima za cilj pomoći u pronalaženju održivih rješenja za turizam na grebenima koja koriste i koraljnim grebenima i zajednicama koje ovise o njima.“
Lin, koji je istraživanje započeo tijekom doktorata na Sveučilištu Princeton, a završio ga kao dio postdoktorskog rada na Sveučilištu u Sydneyju, rekao je: “Ovaj rad dokumentira neodrživi podvodni otisak ronilačkog turizma na koraljnim grebenima.“
Središnji nalaz studije je da većina štete nije namjerna. Više od 80% štetnih kontakata bilo je nenamjerno ili ih ronilac nije primijetio, što otkriva kako rutinske turističke aktivnosti mogu s vremenom tiho degradirati grebenske sustave. Zapravo, većina ronilaca u studiji istaknula je vrlo visoke proekološke stavove, što sugerira da im je uglavnom stalo do očuvanja grebena.
Studija je također otkrila nekoliko upečatljivih psiholoških obrazaca, uključujući pretjerano samopouzdanje i psihološke pristranosti kod ronilaca. Naime, mnogi ronioci vjeruju da su oprezni i da imaju mali utjecaj na koraljne grebene, ali podaci pokazuju dosljednu neusklađenost između percepcije i ponašanja.