Znanstvenici su doveli u pitanje dugotrajnu teoriju prema kojoj klimatske promjene potiču globalni nagli porast populacija lignji.
Istraživači s Nacionalnog instituta za vodne resurse pri Tehničkom sveučilištu u Danskoj doveli su u pitanje dugotrajnu teoriju prema kojoj klimatske promjene potiču globalni nagli porast populacija lignji. Znanstvenici su prethodno vjerovali da će zagrijavanje mora pružiti glavonošcima koji brzo rastu metaboličku prednost u odnosu na ribe koje sporije rastu. Međutim, novo modeliranje ekosustava pokazuje da više temperature zapravo uzrokuju smanjenje biomase lignji.
Nažalost, lignje se teško nose s globalnim zatopljenjem. One imaju brz metabolizam i svakodnevno troše hranu u količini do 30 posto vlastite tjelesne mase. Uvjeti zagrijavanja prisiljavaju njihova tijela na trošenje energije neodrživim tempom. Posljedično, bez znatnog povećanja dostupnog plijena, više temperature dovode do nedostatka energije.
Posljedice prelova vršnih predatora
Istraživački tim otkrio je da značajan globalni “porast populacije lignji” zabilježen između 1970. i 2010. godine nije bio potaknut klimatskim promjenama, već raširenim industrijskim prelovom vršnih oceanskih predatora. Iscrpljivanje zaliha velikih pridnenih riba, poput bakalara i kirnji te pelagičnih lovaca poput morskih pasa i tuna uklonilo je predatore lignji i istovremeno oslobodilo prostor za manje ribe kojima se one hrane.
Ipak, modeliranje je otkrilo neočekivanu promjenu u ponašanju lignji: nestankom vršnih predatora lov lignji na plijen nije se smanjio; umjesto toga, porasla je stopa kanibalizma kako bi se zadovoljile njihove goleme energetske potrebe. Istraživački tim utvrdio je da lignje ne djeluju kao trajni kolonizatori, već kao kratkovječne oportunističke vrste koje brzo iskorištavaju ekološki vakuum nastao naglim padom brojnosti grabežljivih riba.
Za ronioce to znači da bi susreti s golemim skupinama glavonožaca na pučinskim grebenima s vremenom mogli postati rjeđi. Kako se mjerama održivog upravljanja ribarstvom i naporima za očuvanje prirode nastoje obnoviti populacije morskih pasa i grabežljivih riba, a temperature mora nastavljaju rasti, predviđa se smanjenje globalne biomase lignji, čime se okončava nedavno razdoblje naglog porasta njihovih populacija.