Novi koronavirus poznat i pod nazivom SARS-CoV-2 uzrok je bolesti COVID-19 koja je već usmrtila veliki broj ljudi širom svijeta. SARS-CoV-2 dio je skupine virusa poznate pod nazivom “korona” (latinski za “kruna” ili “halo”) zbog uzorka proteina koji matiraju njegovu površinu.

COVID-19 se širi respiratornim sekretima na različite načine, uključujući aerosolizirane kapljice koje se izbacuju kašljem ili kihanjem, dodirivanjem površina zagađenih virusom ili bliskim kontaktom s nekim tko ima virus. Period inkubacije virusa kreće se od dva do 14 dana.

Studije virusa SARS, nazvane SARS-CoV-1 koji je uzrokovao epidemiju 2003. godine, pokazale su da je dugo zarazan u površinskim vodama (jezera, rijeke, močvarna područja) i prethodno pasteriziranoj kanalizaciji na temperaturi okoline. U kloriranim ili bromiranim bazenima i vrućim kadama SARS-CoV-2 bio bi inaktiviran.

Toplina

Jedno od važnih pitanja za ronioce je kako virus može ući u ronilačku bocu kao rezultat onečišćenog zraka koji ulazi u kompresor. Tijekom postupka komprimiranja zraka, koristeći jednadžbu idealnog plina T2 = T1 x (P2 / P1) (n-1) / n, možemo izračunati da četverostupanjski kompresor s ulaznim tlakom od jednog bara i okolinom temperature 27 stupnjeva Celzijusa koji puni zrak do 280 bara ima međufaznu temperaturu unutar cilindra od 106 stupnjeva Celzijusa. Ovaj je izračun vrlo jednostavan i ne uključuje ništa izvan idealnih uvjeta. Međutim, to ukazuje na trenutnu temperaturu u trenutku vršnog tlaka. U stvarnosti, temperatura izlaznog ventila vjerojatno će biti 76 do 88 stupnjeva Celzijusa, a temperatura plina oko 65 stupnjeva Celzijusa koja se pojavljuje tijekom svake faze kompresora (četiri ciklusa za četverostupanjski kompresor pod pretpostavkom da je temperatura svake izlazne faze jednaka). Budući da je ovo definitivno dovoljno vruće da ubije SARS-CoV-2, malo je vjerojatno da bi COVID-19 preživio ovaj proces ako se inficirani pojedinac iskašlje u kompresor. Važno je napomenuti da inficirane kapljice koje čovjek izdahne mogu biti veličine tek pola mikrona pa ih sami sustavi filtriranja zraka ne bi ih uklonili, ali virus bi u toj fazi trebao biti mrtav.

Dokazano je da su neki virusi izuzetno otporni na pritisak, čak i na tlak veći od tlaka plina u ronilačkoj boci. Ove su studije, međutim, provedene na norovirusima koje je u pravilu teže ubiti od zamotanih virusa. Stoga je vrlo važno prakticirati pranje ruku i dezinficirati dodirna područja, uključujući boce i stanice za punjenje jer je vjerojatno da bi virus mogao preživjeti i pod tlakom koji vlada u ronilačkom spremniku.

Kvaternarni amonijakovi spojevi

Kvaternarni amonijakovi spojevi ili kvati su skupina kemikalija koje su izuzetno česte kao aktivni sastojci u otopinama za čišćenje. Ta sredstva su hidrofobna i kao takva su djelotvorna protiv zamotanih virusa. Smatra se da kvoti reagiraju s virusnom ovojnicom i “dezorganiziraju” je što dovodi do toga da sadržaja virusa curi i degradira. Studije su pokazale da su kvati učinkoviti protiv SARS-CoV-1, a Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) preporučuje uporabu sredstava za čišćenje koji sadrže ove spojeve u svojim laboratorijskim uputama o biološkoj sigurnosti vezanim za koronavirusnu bolest.

Postoje proizvodi koji sadrže kvaternarni amonijak i koji se obično koriste u ronilačkoj industriji za dezinfekciju opreme. Međutim, ti su spojevi štetni za okoliš pa se mora paziti na njihovu upotrebu i zbrinjavanje.

Izbjeljivač

Izbjeljivač ili natrijev hipoklorit proučavan je u više različitih koncentracija, a njegova učinkovitost protiv virusa je dokazana. To je snažan oksidans koji djeluje oštećujući virusni genom.

Kada koristite izbjeljivač, preporučuje se upotreba rukavica, maske i zaštite očiju. Pomiješajte otopine u dobro prozračenim prostorima i koristite hladnu vodu jer će vruća voda razgraditi aktivni sastojak. Važno je nikada ne miješati izbjeljivač s drugim kemikalijama te uklanjati svu organsku tvar iz predmeta koji će biti dezinficirani jer će deaktivirati aktivni sastojak. Predmeti dezinficirani izbjeljivačem prije upotrebe moraju se temeljito isprati svježom vodom i ostaviti da se osuše jer djeluju korozivno na nehrđajući čelik (u većim koncentracijama) i iritiraju sluznicu, kožu i oči.

Također je otkriveno da visoko koncentrirane otopine izbjeljivača štetno djeluju na opremu za održavanje života uzrokujući zamor metala i, u nekim slučajevima, kvar crijeva tijekom. Stoga se takva rješenja ne koriste za ronilačku opremu!

Sapun i voda

Pranje ruku i površine sapunom i vodom jedan je od najučinkovitijih načina zaštite od virusa. Vrsta sapuna nije važna. Ispiranje sapunom i vodom ne ubija mikroorganizme, već ih fizički uklanja s površine. Tekuća voda sama po sebi može biti učinkovita u uklanjanju neželjenog materijala s površina, međutim, sapun će fizički povući materijal s kože i u vodu.

Sapun i voda, kao što je gore navedeno, moraju se kombinirati s mehaničkim djelovanjem kako bi bili potpuno učinkoviti. Namakanje opreme za ronjenje u sapunici nije učinkovita metoda dezinfekcije. Kad bi se voda sapuna kombinirala s mehaničkim djelovanjem, teoretski bi se pokazala učinkovitijom.

Međutim, postoje neki dijelovi opreme za ronjenje do kojih se jednostavno ne može doći bez rastavljanja (poput unutrašnjosti regulatora). Budući da će izdahnuti dah proći kroz unutrašnjost regulatora i uspostaviti kontakt s membranom, polugom i drugim unutarnjim površinama, natapanje regulatora u dezinficijensu je puno bolja opcija.

Više o dezinfekciji ronilačke opreme i SARS-CoV-2 virusu te načinima zaštite od bolesti COVID-19 prilikom ronjenja i rukovanja ronilačkom opremom pročitajte u četrdesetom broju SCUBAlife magazina kojega sada možete kupiti u tiskanom izdanju ili skinuti na svoje računalo u PDF izdanju.