Tim pod vodstvom Philippa Bergleza s Instituta za geodeziju Tehnološkog sveučilišta u Grazu razvio je navigacijski sustav za ronioce koji koristi plutače podržane GNSS-om.
Plutače locirane putem GNSS-a i elektromagnetskih signala omogućuju roniocima navigaciju pod vodom bez da uznemiruju životinje pod vodom, a roniocima head-up zaslon u ronilačkoj maski prikazuje odgovarajuće rute. Plutače emitiraju elektromagnetske signale kako bi omogućile precizno pozicioniranje pod vodom, dok ronioci korištenjem head-up zaslona u maski mogu pronaći put do željenih odredišta, natrag do ronilačkog broda ili se jednostavno snalaziti u podvodnom okolišu koji im nije poznat. Ronioci se također uvijek mogu pronaći u hitnim slučajevima.
Za razvoj ovog sustava najveći izazov bilo je širenje elektromagnetskih valova. Svojstva vode poput saliniteta, temperature, dubine ili vodljivosti imaju veliki utjecaj. Zbog ovih raznolikih i promjenjivih utjecajnih čimbenika modeliranje svojstava širenja pod vodom bilo je posebno izazovno. Istraživački tim uspio je prenijeti signale horizontalno preko 150 metara, ali znanstvenici i dalje vide znatan potencijal za optimizaciju kada je u pitanju prodiranje na veće dubine do 100 metara.
Princip rada ovog navigacijskog sustava kombinira preciznost satelitske navigacije s prijenosom elektromagnetskih signala pod vodom. Plutače se postavljaju u operativno područje i određuju svoj položaj putem GNSS-a, točnije putem Galileo High Accuracy Service (HAS). Generator signala u plutačama šalje elektromagnetske signale roniocima koji nose prijemnik veličine kolačića. Budući da nekoliko plutača istovremeno komunicira s prijemnicima ronilaca, različite informacije o udaljenosti mogu se koristiti za određivanje njihovog položaja i dubine pomoću trilateracije.
Ovaj podvodni navigacijski sustav koristan je roniocima u turističkom sektoru za sportsko i rekreativno ronjenje gdje ronilačka mjesta opremljena pozicijskim plutačama pomažu posjetiteljima da pronađu podvodne znamenitosti i zanimljivosti. Tako mogu vidjeti rutu na head-up zaslonu maske jer je tvrtka Oxygen Scientific već razvila head-up zaslon montiran na masku. Sustav je također koristan u područjima podvodne ekologije, podvodne arheologije i sličnih ronilačkih poslova, a projektnom timu bilo je važno da sustav, za razliku od sonara, ne utječe na morske životinje. Stoga su testna mjerenja provedena sa zlatnom kalifornijskom pastrvom koja je vrlo osjetljiva na vanjske utjecaje. Tijekom mjerenja s različitim razinama snage prijenosa ribe nisu pokazivale abnormalno ponašanje i nastavile su se normalno ponašati čak i nakon što su mjerenja završena. Zlatna pastrva bila je podjednako nepromijenjena tjedan dana, mjesec dana i četiri mjeseca nakon mjerenja, što s vrlo visokim stupnjem vjerojatnosti isključuje bilo kakve odgođene negativne učinke.
Osim TU Graz, projektni partneri bili su Pentamap GmbH, 1st-Relief GmbH, Oxygen Scientific GmbH, Disaster Competence Network Austria i Austrijski centar za istraživačko ronjenje.
