Moglo bi se reći da je crveni koralj mineral po skeletu, biljka po izgledu i životinja u stvarnosti. Endem je Sredozemnog mora i susjednog dijela Atlantskog oceana te pripada jednom od najduže živućih stanovnika koraligenskih staništa – doživi i stotinjak godina.

Crveni koralj (Corallium rubrum) je najpoznatija vrsta koralja koji obitava u Mediteranskom moru. Karakteristika crvenog koralja koja ga razlikuje od ostalih vrsta je tvrdi i intenzivno obojeni crveni ili roza – narančasti skelet koji se upotrebljava u izradi nakita.

Tvrdi skelet grančica koralja je prirodno bez sjaja, ali se može ispolirati do staklastog sjaja. Može varirati u rasponu od toplih crvenkasto – rozih boja, do blijedo roze ili čak do tamno crvene. Zahvaljujući intenzivnoj i postojanoj koloraciji i sjaju, dragocjeni koraljni skelet se još od antike vadi za dekorativnu upotrebu. Koraljni nakit je pronađen još u staroegipatskim te prapovijesnim europskim grobnicama, a njegova izrada traje do današnjih dana.

Slično kao i ostali Alcyonacea koralji, crveni koralj ima oblik malih grmova bez listova (ali ne zaboravite, koralji su životinje i pripadaju koljenu žarnjaka) koji mogu narasti do metar u visinu. Njihov vrijedni skelet je sastavljen od premreženih spikula tvrdog kalcijevog karbonata obojenog u crvene nijanse zbog karotenoidnog pigmenta.

Kod živih primjeraka grane skeleta su prekrivene mekanom svijetlocrvenom prekrivkom iz koje izviruju mnogobrojni pojedinačni bijeli polipi. Na polipima se opaža oktogonalna radijalna simetrija. 

Crveni koralji rastu na stjenovitoj morskoj podlozi sa slabom sedimentacijom, tipično u mračnom okolišu, bio da se radi o većim dubinama ili u tamnim kavernama i procijepima. Originalna vrsta, Corallium rubrum (prije poznat i kao Gorgonia nobilis) se može naći uglavnom u Mediteranu. Raste na dubinama od 10 do 300 metara pod površinom, iako su pliće kolonije već podosta devastirane pretjeranim izlovom.

Intenzivan izlov duž mediteranske obale poharao je ovu vrstu pa su kolonije na dubinama plićim od 50 metara značajno smanjene. U današnje doba klimatske promjene i zagađenje također prijete njihovoj opstojnosti. 

Više o ovom ukrasu Jadrana koji izaziva ushićenje svakog ronioca koji ga vidi u podmorju možete pročitati u 37. broju SCUBAlife magazina (u prodaji od rujna 2019.).