NASA traži život 10 kilometara ispod površine oceana Europe

Sada je i službeno – NASA i Europska svemirska agencija zajednički će 2020. godine poslati specijalizirane sonde kojima će tražiti život na Jupiterovom mjesecu Europa. Na tom mjesecu ispod debelog sloja oceana trebao bi se nalaziti tekući ocean za koji znanstvenici vjeruju da bi mogao podržavati život.

Misija se zove Europa Jupiter System Mission, a sastoji se od dvije sonde koje će iz orbite pretraživati Europu ali i neke druge mjesece kako bi otkrili tragove života. Cijena je najmanje 4,5 milijardi dolara, a većinu novca osigurala je NASA. Biolozi vjeruju da je voda ispod ledenog pokrova oceana na Europi najrealnije mjesto na kojemu bi se mogla nalaziti izvanzemaljska bića. No, kako doprijeti do njih? Potrebna je svemirska letjelica koja će sletjeti na led, strojevi koji će probušiti rupu u desetke kilometara debelom ledu i podmorsko vozilo koja će zaroniti u vodu i poslati nalaze natrag na Zemlju.

Podmornica za uranjanje u Europin ocean životna je misija dr. Billa Stonea, predsjednika kompanije Stone Aerospace u Teksasu. Stone je sa suradnicima razvio prototip podmornice,zapravo robota-ronioca zvanog DEPTHX, akronim od Deep Phreatic Thermal Explorer (Duboki podzemni termalni istraživač). DEPTHX je pedesetak puta zaronio u podzemno jezero do dubine od 275 m i prikupio uzorke vode i krute tvari s vapnenih stijena od kojih se sastoji jezersko korito. Istraživači su iz uzorka identificirali preko sto vrsta mikroba, uključujući neke dotad nepoznate. Robotova 54 sonara stvorila su trodimenzionalnu mapu jezera, koje nikad ranije nije bilo tako temeljito istraženo. Podzemno jezero poput ovog u Zacatonu nalazi se u vrtači ili ponikvi, jami stvorenoj rastvaranjem vapnenca i dolomita karakterističnima za krška područja. Vrtače mogu biti ispunjene zrakom ili vodom, kao u slučaju Zacatona. Ova jama promjera 105 metara puna je vode koja cijele godine zadržava temperaturu od 30 stupnjeva Celzija. Voda sadrži sumporne spojeve koji služe kao hrana nekim od tamošnjih živih bića. Testiranje DEPTHX-a u Zacatonu, podzemnoj jami ispunjenoj vodom, zadovoljilo je znanstvenike.

Robot je zaronio u 339 metara duboku vrtaču i pronašao obilje mikroba. Dio mikroba živi do dubine od sto metara, nakon čega ih nema, što znači da su ovisni o svjetlu. No, na još većim dubinama obitavaju sasvim drugi mikroorganizmi, koji očito ne trebaju svjetlo za život. Na dubinama od 115 do 270 metara pronađeno je devet dosad neotkrivenih razreda mikroba. Ohrabreni ovim otkrićem, astrobiolozi su zaključili da bi života moglo biti u sličnim uvjetima na drugim planetima ili njihovim mjesecima. A mjesto koje najviše intrigira znanstvenike nije ni Mjesec ni Mars, nego Europa, jedan od 16 Jupiterovih mjeseca. NASA planira 2015. pokrenuti misiju obilaska Jupiterovih ledenih mjeseci Europe, Kalista i Ganimeda, a u sklopu posjete Europi u akciju će biti poslan DEPTHX za obavljanje ključnog dijela posla.

S jednom devetinom promjera našeg Mjeseca, Europa je prekrivena ledom, ispod kojega se gotovo sigurno nalazi slana tekuća voda. Tekuća voda mogla bi značiti život, osobito ako u sredini Europe, kako se pretpostavlja, postoji izvor topline – vruća jezgra.

Upravo će prva sonda, ona koju šalje NASA (Jupiter Europa Orbiter), obaviti glavninu polsa oko potrage za životom. Naime, ona će posebnim radarom koji “vidi” kroz led pregledati deset kilometara debeo ledeni pokrivač Jupiterovog mjeseca Europa, a ujedno tražiti najbolja mjesta za slijetanje sljedećih misija.

Sonda Europske svemirske agencije (Jupiter Ganymede Orbiter) istraživat će mjesec Ganymede, jedini mjesec koji ima vlastito magnetno polje u sunčevom sustavu i to vjerojatno zbog toga što ispod površine ima slani ocean. NASA-ini materijali pokazuju da će dvije sonde poletjeti najranije u veljači ili ožujku 2019. godine, a možda i godinu dana kasnije.