Plivanje s delfinima i kitovima; da ili ne?

Turistički programi koji uključuju interakciju s delfinima i kitovima u velikom su porastu. No, što to znači za morske stanovnike, kakav učinak ovaj oblik socijalizacije ostavlja na njih i kako se pripremiti za takav zaron

Potpuno je nepotrebno objašnjavati čari zarona pored kita ili ronjenja s delfinima. Takav koncept je toliko privlačan da ga većina ljudi želi iskušati po bilo koju cijenu. No, koliko je ta cijena visoka za morske sisavce? Ovakav oblik socijalizacije s delfinima i kitovima može imati ozbiljne neželjene posljedice po životinje. Njihov uzrok, kao što to često biva, uglavnom je nepažljivo postupanje i ljudska pohlepa.

O čemu se radi; naime vrlo je teško organizirati zaron s primjerice, kitom; u trenutak kada i njemu to odgovara. Još ga je teže organizirati ako ste turoperater koji ide svaki dan s novom turom turista na obećani zaron s ovim morskim sisavcima. Kako upozoravaju iz svjetski poznate organizacije The Whale and Dolphin Conservation Society, postoje lokacije na kojima turoperateri nemilosrdno svaki dan i više puta dnevno uznemiruju morske sisavce dolaskom broda i spuštanjem turista praktički na glavu morskih stanovnika. Zbog takvog ponašanja oni su prisiljeni napuštati svoja prirodna staništa. Nadalje, kada se spremate na takav zaron treba uzeti u obzir i činjenicu poput toga da su delfini i kitovi vrlo okretna i brza bića koja svojom snagom i masom mogu potpuno nenamjerno ozlijediti ronioca koji se nalazi uz njega. Treba spomenuti i da se pri plivanju ili ronjenju s delfinima vrlo često zaboravlja da oni imaju jako nježnu kožu i da primjerice zaboravljen prsten na ruci ronioca delfinu može nanijeti vrlo bolnu ozljedu. Također i kitovi i delfini su jako majčinski nastrojeni i zaron pored jedinke s mladunčetom nije uputan. Jedna od činjenica koju morate uzeti u obzir je i mogućnost zaraze; naime u ovakvim kontaktima su moguće dvosmjerne zaraze, i treba se raspitati ranije koje mjere zaštite treba poduzeti. Također, hranjenje ovih sisavaca također nije dobra ideja, naviknuti će se i početi prilaziti svim ljudima i svakoj brodici na koju naiđu kako bi dobili hranu. No, sve ovo ne znači da kontakt između ljudi i ovih morskih sisavaca nije poželjan.

Naime, istraživanje koje je provelo sveučilište James Cooka u suradnji s jednim od dugovječnijih turoperatera koji se bavi ovakvom ponudom ronjenja, dokazalo je da plavi kit upravo traži kontakt s ljudima. Prilikom tih istraživanja u suradnji s operaterom utvrdili su i jednostavna pravila kako se prilikom susreta treba ponašati: roni se po ranije zadanoj liniji od koje se ne odstupa ni po koju cijenu, nema direktnog zarona prema kitu ilii plivanja direktno u njegovom smjeru i na kraju, zabranjeno je fotografiranje s bljeskalicom, a ronioci se ne smiju približavati kitovima bliže od 30 metara.