Ususret nadolazećem Majčinom danu red je da upoznamo nekoliko najboljih morskih mama.

Nema ništa slično majčinoj ljubavi, a kada je riječ o morskim životinjama mame morskih sisavaca su neke od najomiljenijih majki u podvodnom svijetu. Za morske sisavce odnos između majke i djeteta jedan je od najvažnijih čimbenika preživljavanja. Baš kao i ljudi, morski sisavci su toplokrvne životinje koje udišu zrak na površini, imaju pluća, rađaju žive mlade i njeguju bebe mlijekom koje proizvodi majka. Pronalazimo ih u gotovo svim morskim ekosustavima širom svijeta, a morski sisavci su raznolika skupina životinja s jedinstvenim fizičkim značajkama koje im omogućuju da napreduju u bezbroj različitih oceanskih uvjeta.

Ove podvodne majke suočavaju se s izazovima koji nisu prisutni na kopnu i uspješno se snalaze u ranim godinama života, što je doista nevjerojatno postignuće. Mnoge mame morskih sisavaca migriraju sezonski na velike udaljenosti, rone na velike dubine u potrazi za hranom te se suočavaju s opasnostima koje uzrokuju ljudi, kao što su slučajno hvatanje i zaplitanje u ribolovnoj opremi, udar broda, podvodna buka i zagađenje. Iako postoje mnoge zaštite za morske sisavce na globalnoj razini, mnoge vrste morskih sisavaca još uvijek se smatraju ugroženim. Mame i bebe morskih sisavaca veličinama se kreću od malih morskih lavova, do najveće životinje koja je ikada živjela, plavetnog kita. Mnogi od tih morskih sisavaca pridržavaju se složenih društvenih sustava, uključujući dinamičan odnos i vezu između majke i djeteta. Pa hajdemo mamama ronilaca širom svijeta odati počast predstavivši im tri njihove morske konkurentice. 

Povezanost između majke i mladunca dupina je uistinu nevjerojatna. Mladi dupini se rađaju tako da prvo proviri rep, kako bi odmah bili u poziciji učiniti prvi udah. Iako majka malo mora pripomoći, mladunci gotovo odmah mogu samostalno plivati i disati, a njihove ih majke budno motre i doje još nekoliko godina, ovisno o vrsti dupina. Tijekom tog perioda majke plivaju tik uz svoje mladunče kako bi stvorile mali uzgon koji mu olakšava plivanje. Također, majke se u tom periodu ponašaju kao izuzetno agresivni tjelohranitelji čuvajući ih od predatora. Čak i kada mladunac prestane sisati, ostaje u uskom odnosu s majkom sve dok ne dosegnu pubertet.

Lamantini su obično samostalne životinje, no veza između mladunca i majke je neopisivo jaka. Majka nosi mladunca oko 12 mjeseci prije porođaja. U prosjeku, majke lamantina rađaju jedno mlado svake dvije do pet godina. Dok neki detalji o procesu rađanja ovih životinja još uvijek ostaju nejasni, zapažanja u divljini, kao i u zatočeništvu, pokazala su da bebe lamantina mogu biti rođene ili od glave ili od repa. Odmah nakon rođenja tele mora doći na površinu kako bi disalo. To ponekad postiže samostalno, a ponekad i uz pomoć mame.

Već nekoliko minuta po rođenju mladi su se lamantini sposobni glasati što je važan dio procesa povezivanja majke i mladunca. Mladunci počinju sisati nekoliko sati nakon rođenja i to iz sisa koji se nalaze iza majčinih peraja. Majke njeguju mlade od jedne do dvije godine tako da mlado ostaje ovisno o majci tijekom tog vremena, iako počnu dopunjavati svoju prehranu vodenim biljkama već u prvoj godini života. Mama također podučava prenoseći svoje rute kretanja, mjesta za hranjenje, odmarališta i skloništa s toplom vodom. Dok odrasli lamantini obično plivaju pojedinačno, majka i njezino mladunče gotovo uvijek putuju zajedno. Ta blizina pomaže majci i djetetu da komuniciraju na najučinkovitiji način i pomaže djeci da plivaju učinkovitije. Mame također štite svoje mladunce stavljajući se između svoje bebe i bilo koje prijetnje. Ako se uoči izuzetno velika opasnost, mama i dijete će pobjeći stvarajući pritom duet s vokalizacijom poziva i odgovora.

Bez obzira na vrstu kitova, ove velike i zaposlene mame imaju nevjerojatnu brigu o mladima. Razdoblje trudnoće kod većine vrsta kitova je između 10 i 18 mjeseci. U prosjeku, mame kitova rodit će novo mlado svakih godinu dana do šest godina. Kitovi bebe najčešće se rađaju prvo repom kako bi uspješno uzeli prvi dah na površini odmah nakon rođenja. Novorođenčad je obično dugačka jednu četvrtinu ili čak do jedne trećine duljine majke, što je za neke prilično velika beba! Kitovi mladunci rastu vrlo brzo zahvaljujući iznimno visokom udjelu masti i bjelančevina koje se nalaze u mlijeku kitova. Tijekom tog vremena mame su bliske sa svojim mladuncima i uče ih preživljavanju i društvenim vještinama, kao i “sviranja i pjevanja”.

SHARE