Ronite i kad odete u mirovinu

Kao što je već poznato svima koji se aktivnije bave ronjenjem, primjetno je da među ronilačkom populacijom ima sve više starijih osoba. 

I dok je ranije to bila aktivnost primarno namijenjena mladim, sportski nastrojenim osobama, razvoj ronilačke opreme i tehnologije doveo je do toga da se roniti može i ako niste u baš najsjajnijoj fizičkoj spremi. Jasno, naša će preporuka uvijek biti da se pokuša održati dobra fizička kondicija bez obzira na dob. Činjenica je da starenje sa sobom vuče i prirodni pad fizičke spreme te povećani rizik od bolesti krvnih žila i plućnog sustava, što je uvijek rizično za ronioce. No, generalno gledajući, stručnjaci se slažu da zdravi ronioci bilo koje dobi mogu sigurno uživati u ovome sportu. Jasno, dokle god se mudro ponašaju po pitanju svojih limita. Bilo kako bilo, odlučili smo dati tri savjeta za sve ronioce starije dobi, odnosno tri stvari koje bi svaki ronilac morao znati. 

  • Ne brinite zbog mogućeg rizika od dekompresijske bolesti – jedna od najvećih briga starijih ronilaca ustvari bi im trebala biti najmanja. Naime, sve studije pokazuju kako nema poveznice između godina i rizika od dekompresijske bolesti. U skladu s time, veći broj godina sa sobom ne nosi i povećan rizik od zadržavanja dušika u krvi. 
  • Obratite pažnju na stanje koje dolazi sa starošću – činjenica je da veći broj ljudi više godine ne dočekuje u fenomenalnom fizičkom stanju. Srčane bolesti mogu biti veliki problem, potom su tu visok kolesterol, hipertenzija i okoštavanje krvnih žila. Sve to može povećati rizik od srčanog udara dok ste pod vodom. Stoga, ako ste odlučili početi se baviti ronjenjem pod stare dane ili spadate u rizičniju skupinu obavezno posjetite svoga liječnika. Ako uzimate lijekove za visoki tlak obavijestite svoga liječnika da se bavite ronjenjem kako bi vam dao lijek koji odgovara vašim aktivnostima. I svakako, ako ste pušač posjetite pulmologa. 
  • Krećite se – redovito vježbanje usporava pad fizičke spremnosti koji dolazi s godinama te ujedno služi kao prevencija srčanih bolesti, dijabetesa, pretilosti i ostaloga što dolazi s godinama. Idealno bi bilo da veći dio dana u tjednu po 30 do 45 minuta na dan provedete u kardio vježbama kao što su hodanje ili plivanje. Ujedno, ne bi bilo loše i dva puta tjedno vježbati s utezima kako bi održali svoje mišiće i snagu, a joga ili rastezanje dobro dođu kako bi se održala fleksibilnost tijela.
SHARE

Warning: A non-numeric value encountered in /home/scubalif/public_html/wp-content/themes/Newspaper/includes/wp_booster/td_block.php on line 1009